Projekti u provedbi

Sažetak

The European Sport Safeguarding Education and Promotion Action (ESSEPA) project aims to strengthen safeguarding in university sport by developing an innovative online education and certification platform. The project responds to the urgent need to equip student-athletes, coaches, officials, and volunteers with knowledge and tools to prevent misconduct, promote ethical values, and foster a safe sporting environment.

Safeguarding policies in university sport vary significantly across Europe, leaving many participants without essential training or protection frameworks. To bridge this gap, ESSEPA will research good practices, develop educational content, and implement an accessible online platform that will serve as a standard for safeguarding education at university sporting events.

The project is structured into four key areas:

• Research & Content Development – Mapping existing policies and best practices, defining core safeguarding themes, and creating tailored educational materials.
• Platform Development & Implementation – Designing an interactive online platform with certification modules, ensuring engagement and accessibility.
• Communication, Dissemination & Sustainability – Promoting safeguarding education through awareness campaigns, stakeholder engagement, and integration into university sports structures.
• Project Management & Coordination – Ensuring effective collaboration, monitoring, and long-term impact across the European university sports sector.

ESSEPA platform will be piloted at European university sporting events and remain accessible beyond the project’s duration. It will provide free and scalable safeguarding education, benefiting thousands of university athletes and other target groups, while fostering a culture of safety, fair play, and integrity in sports.

Led by EUSA Institute, in collaboration with universities, sports federations and digital experts, ESSEPA will set a new standard for safeguarding education in sport.

Sažetak

The project aims to strengthen the andragogical, digital and inclusive competences of staff involved in adult education and to develop a shared methodological framework for planning, delivering and evaluating lifelong learning programmes. It will improve the quality and accessibility of provision and enhance the international dimension through the exchange of good practices, sustainable partnerships and the application of European quality standards. The expected results of the project include strengthened staff competences in adult education, the establishment of shared methodological guidelines and thematic frameworks for further development of lifelong learning programmes. The project will improve the quality, accessibility and inclusiveness of provision, enhance international cooperation, and establish sustainable mechanisms for knowledge exchange and quality assurance.

Sažetak

Projekt istražuje ulogu i međudjelovanje redovničkih zajednica i društava u predmodernoj Europi, s posebnim naglaskom na hrvatske povijesne zemlje i Sveto Rimsko Carstvo. Kroz komparativan i interdisciplinaran pristup analizira se kako su se različiti crkveni redovi oblikovali kao društva, kako su utjecali na okolne zajednice te kako su društva, zauzvrat, djelovala na njih. Projekt uključuje proučavanje poznatih i manje istraženih redova, organizaciju radionica i obrazovnih aktivnosti u Zagrebu, Dresdenu i Šibeniku te izradu internetskog nastavnog priručnika. Očekuje se da će rezultati pridonijeti boljem razumijevanju regionalnih posebnosti i sličnosti te unaprijediti međunarodnu suradnju u visokoškolskom obrazovanju.

This project examines the role of religious orders in shaping and interacting with societies in premodern Europe, focusing on the Croatian Historical Lands and the Holy Roman Empire. Using a comparative and interdisciplinary approach, it explores how religious orders defined themselves as distinct communities, how they were influenced by surrounding societies, and how they, in turn, transformed those societies. The project combines research, workshops, and teaching activities, including summer and winter schools, and will produce an open-access online teaching manual aimed at supporting university-level education and international academic collaboration.

Sažetak

Protecting Europe’s linguistic plurality and increasing multilingualism is a clear aim of the European Union and the Council of Europe, balanced against the concern of increasing dominance of larger languages – most prominently English. The challenge is also present in the media, which is facing increased global competition and changing consumption trends, threatening media spheres in official national languages and even more so for regional and minority languages.

PLURILINGMEDIA intends to advance collaboration and bring coherence to the field of European media from the perspective of language plurality, encouraging involvement of scholars in related disciplines and facilitating knowledge transfer between academics and practitioners. This incorporates the digitalisation shifts affecting consumption and provision of media, providing opportunities and threats to journalists, as well as influencing policymakers, educators and other stakeholders.

Academics working on these topics mostly work on singular linguistic spheres and there remains a deficiency of knowledge transfer across the dimensions of academic discipline, career-stage, geography and industry. Spreading instances of good practice will be of particular relevance to smaller linguistic spheres and lesser-funded media outlets, who may be able to benefit from certain elements of digitalisation.

Moreover, involving individual content creators with institutional actors will also bring further plurality to media spheres, aiming to determine the benefits of this convergence of actors on the same platforms and share methods of reaching younger audiences.

Through all of this, PLURILINGMEDIA plans to demonstrate the plurality of a given regional or minority language sphere, empowering use of the language through media.

Sažetak

The RELINK2 Action will intensify existing networking efforts of scholars from different disciplinary backgrounds and countries in the EU and beyond, to address two problems:

(1) How can democracies regain legitimacy and rebuild the link between representative institutions and citizens using the benefits of digital technologies?

(2) How can political organisations connect with digitally marginalised but politically active groups (the elderly) and with digitally active but politically marginalised ones (young citizens)?

In this regard, RELINK2 aims to find answers to three research gaps: a) the main organisational consequences of the digital transformation and their impact on re-linkage strategies, b) effectiveness of digital transformations in re-connecting intermediary structures with society, c) implementation of political organisations’ re-linking strategies to marginalised groups based on responsible use of digital tools. This requires an interdisciplinary and coordinated analytical framework.

The network will tackle challenges through research coordination objectives. Four Working Groups will be formed to bring in expertise on: 1) theoretical and 2) methodological challenges, 3) empirical analysis, 4) engagement and dissemination. RELINK2 will provide new opportunities to strengthen the career development of specific target groups and disseminate knowledge to countries and political organisations with less capacity in the field of the Action.

The practical implication of the Action is to create impact beyond the network. RELINK2 will develop a strong cooperation with stakeholders to integrate a non-academic point of view, identify good practices, and prepare recommendations. The Action aims to meet its objectives through a knowledge production and exchange with relevant stakeholders.

Sažetak

The world currently faces a number of significant challenges to peace and security. Violent conflict and related victims doubled over the last decade. The Global Peace Index, trying to quantify peace on a global level, deteriorated for the ninth consecutive year. The war in Ukraine and the new levels of violence in the Israel-Palestine conflict raise fundamental questions on how to prevent violent conflict from erupting.

Moreover, climate change and polarization also pose grave challenges to peace and security, even in more ‘peaceful’ contexts. Building peace, reducing insecurity and preventing violent conflict demands us to fundamentally rethink peace. That is why this PEACE Action unites a trans-European and interdisciplinary research community that expands and strengthens a network of peace and conflict research centres and researchers from across Europe.

The main challenge for the PEACE Action is to improve our understanding of the current challenges to peace and security on the European continent and beyond, thereby inspiring new research, policy and practice. The focus areas will be on Peace & Climate, Feminist Peace, Peace & Emerging Technologies, Local Peace and a new Peace and Security Architecture in Europe.

In addition, the network will support a new generation of peace and conflict researchers in developing their careers.

Sažetak

Institutions including the World Health Organisation and European Commission have called for urgent action to address societal challenges in mental health. Young people have been identified as particularly vulnerable and requiring urgent support. The European Commission recently stated: “Europe is witnessing a worsening of the mental health of the younger generations”. YouthDMH is specifically designed to help in addressing this challenge.

It will focus on the role that digital technologies can play in supporting the mental health needs of young people. Overall, it will consider the ways in which technology can support mental health from the point at which young people first become aware of the difficulties, through to the delivery of large-scale evidence-based interventions. It will do so in a way that ensures young people and marginalised communities have a voice in envisaging the future.

The core aim is to maximise the positive application of technology, whilst also mitigating the potential negative impact. The YouthDMH COST Action will establish a sustainable pan-European network, that is inclusive, interdisciplinary and intersectoral. It will support knowledge transfer, creation and dissemination and lay the foundations for coordinated research on the use of technology to support mental health in young people.

Activities throughout the Action will help bridge the gap between research and practice. The Action will also provide policy guidance and recommendations for government, civil organisations and funding bodies.

Sažetak

The discovery of a message stating “With the trafficking of works of art we support our family” in the hideout of Mafia Boss Messina Denaro, arrested after 30 years on the run, underscores the deep connection between art trafficking and organized crime. Quantifying illegal revenues remains challenging due to the covert nature of these activities, yet criminals persistently exploit the illicit trade of cultural artifacts, depriving humanity of valuable archaeological knowledge and fragments of shared heritage. This issue transcends regional or failed-state boundaries, affecting numerous EU Member States. Despite isolated efforts, a comprehensive, coordinated approach involving all stakeholders is urgently needed but has yet to be fully implemented. In response, this Action seeks to establish a network of excellence that integrates, harmonizes, and disseminates existing knowledge while fostering the development of innovative services and tools to enhance cultural property protection across Europe and beyond. CPP4ALL will be structured into several Working Groups focused on advancing technological solutions, addressing legislative gaps, raising awareness, and informing policy development. To realize these goals, the initiative unites experts from diverse disciplines, including archaeology, engineering, law, social sciences, and humanities, and sectors such as academia, industry, research, civil society, and public institutions. The network will extend to COST countries, International Partner Countries, and Near Neighbour Countries, prioritizing gender balance and actively promoting the engagement of young researchers and innovators, thereby ensuring a multidisciplinary and inclusive framework for safeguarding cultural heritage.

Sažetak

Since the 1960s, European artists have been experimenting with emerging technologies, incorporating film, video, sound, slides, software and networked environments into their art production. Acknowledging media art’s unique significance within the intersecting histories of art, technology and society, a diversity of museums, archives and art organisations across Europe have actively collected media art for decades. However, Europe’s heritage institutions are struggling to maintain their media art collections, as they lack critical access to specialized conservation research, expertise, practice and infrastructure. For the last 15 years, the European heritage field has been addressing its growing need for specialized conservation expertise by establishing academic university curricula in media conservation, and by dedicating specialized conservation staff to media art collections.

However, the new expertise is still relatively scarce and scattered across disconnected institutions and small university departments. Existent knowledge, tools and practices remain siloed and inaccessible, and there is no shared understanding of current practices across Europe. With the goal to avert the preservation crisis, the ambitious pan-European EMBARK (European Media and Born-Digital Art Conservation and Knowledge Network) aims to strengthen Europe’s ability to safeguard its collections of media art–an overlooked and underestimated segment of Europe’s cultural heritage and research infrastructure–for current and future generations. EMBARK connects academic researchers, heritage professionals and relevant experts from the creative and technology industries, including conservators, art historians, anthropologists, curators, archivists, artists, digital preservationists, information and computer scientists, legal experts and engineers.

Sažetak

Strah od recidiva ozbiljan je problem koji narušava mentalno zdravlje žena koje su preboljele rak dojke ili ginekološki karcinom te smanjuje emocionalnu i socijalnu kvalitetu života čak deset godina nakon dijagnoze. Unatoč njegovoj važnosti, neki istraživači naglašavaju da ne postoji jedinstvena definicija straha od recidiva, što ukazuje na složenost navedenog konstrukta.

Uz navedeno stadij raka, vrsta operacijske metode i liječenja, vrijeme od dijagnoze i prisutnost udaljenih metastaza pokazali su značajan doprinos u predviđanju straha od recidiva. Negativne misli kao i izbjegavajuće kognitivne strategije mogu pojačati strah od recidiva i otežati psihološku prilagodbu na bolest, a samim time narušiti svakodnevno funkcioniranje osobe.

S druge strane, povjerenje osobe u vlastitu sposobnost upravljanja simptomima, emocijama i ponašanjem povezanim s bolešću i oporavkom može smanjiti razinu straha od recidiva i poboljšati svakodnevno funkcioniranje osobe. Također, socijalna podrška obitelji, prijatelja i drugih značajnih osoba pokazala se kao ključan čimbenik u smanjenju straha od recidiva.

Stoga je glavni cilj ovog projekta dati sustavan pregled psihosocijalnih čimbenika koji utječu na pojavnost straha od recidiva raka kod oboljelih žena. Rezultati prikupljeni ovim istraživačkim projektom ponudit će značajan teorijski doprinos domaćoj i inozemnoj literaturi, kao i niz praktičnih implikacija važnih za planiranje preventivnih aktivnosti.

Sažetak

Projekt je usmjeren na istraživanje kako se u suvremenom hrvatskom društvu oblikuju uvjeti za digitalnu uključenost ili isključenost, s posebnim naglaskom na mehanizme koji unutar različitih društvenih sustava reproduciraju obrasce pristupa digitalnim resursima i komunikaciji.

Teorijski okvir projekta temelji se na sustavnoj teoriji društva, koja omogućuje analizu funkcionalne povezanosti društvenih podsustava i uloge digitalne tehnologije kao medija njihove integracije. Kroz analizu organizacijskih, komunikacijskih i normativnih struktura unutar tih sustava, projekt nastoji detektirati društvene skupine koje se nalaze u riziku digitalne isključenosti.

Uz objektivne pokazatelje, istraživanje uključuje i analizu subjektivnih percepcija – kako pojedinci sami doživljavaju vlastitu (ne)uključenost, koje prepreke identificiraju te kako interpretiraju svoju poziciju u digitalno strukturiranom društvu.

U daljnjoj fazi, projekt uključuje standardizirano testiranje razine digitalnih kompetencija detektiranih ranjivih skupina, što će poslužiti kao osnova za razvoj ciljanih programa cjeloživotnog učenja i edukativnih intervencija.

Korištenjem kombiniranih metoda – kvantitativnih, kvalitativnih i prostornih (GIS analiza) – projekt pruža višedimenzionalni uvid u obrasce digitalne (ne)uključenosti te aktivno doprinosi oblikovanju inkluzivnih politika koje jačaju društvenu koheziju i smanjuju dugoročne strukturne nejednakosti u digitalnoj sferi.

Sažetak

Razvoj umjetne inteligencije (UI) postaje ključna društvena tema. Za razumijevanje toga potrebno je uspostaviti teorijski okvir o naravi, funkcioniranju, problemima razvoja UI, o načinu na koji društvo pristupa UI, kako je i za što koristi te koje su implikacije.

U kontekstu digitalne transformacije hrvatskog društva, istraživanje UI omogućuje razvoj etički utemeljenih, informiranih pristupa primjeni. Obuhvaćamo nekoliko tematskih cjelina. Prva istražuje filozofske temelje umjetne inteligencije. Druga analizira korištenje UI u društvu i utjecaj UI na poslovanje.

Treća analizira primjenu UI u znanosti i području odnosa s javnošću. Četvrta istražuje mogućnost kreativne uporabe UI i etičkih normi nužnih za korištenje UI. Projekt se temelji na Strateškom dokumentu znanstvenih istraživanja Fakulteta hrvatskih studija (2025.–2030.).

Istraživanje će se provoditi tijekom četiri godine, kombinirajući teorijsku analizu historijskih, pragmatičkih i tehničkih koncepata koji su doveli do razvoja umjetne inteligencije i slijede današnju uporabu te kvalitativne i kvantitativne metode u istraživanju utjecaja UI.

Istraživanje će doprinijeti razumijevanju kako građani Republike Hrvatske razumiju i koriste umjetnu inteligenciju te utvrditi skupine izložene negativnim utjecajima u svrhu oblikovanja preporuke za korištenje UI. Projekt doprinosi razvoju etičkih smjernica i standarda za korištenje UI u poslovanju, znanosti i odnosima s javnošću, razumijevanju UI kroz interdisciplinarnu analizu kognitivnih, jezičnih i povijesno-kulturnih aspekata.

Sažetak

Projektom Kulturni, književni i jezični aspekti hrvatske srednjovjekovne i neolatinističke baštine: svjetovno, duhovno, sakralno nastojat će se dati doprinos poznavanju književnih, jezičnih, kulturnih tema, kako srednjovjekovnim, tako i neolatinističkim temama, u hagiografskom, duhovnom, ali i oprečnom svjetovnom kontekstu.

Projekt je temeljen na hrvatskoj dvojezičnoj komponenti – hrvatskoj i latinskoj. Kontaktne jezične, književne i kulturne točke od srednjovjekovlja nadalje uvijek su bile u suglasju jednog i drugog jezika, pa je bilo koju književno-jezičnu temu teško sagledati bez dvojezičnosti.

Opreka između svjetovnog i sakralnog, kako referira naslov, uvijek je bila u fokusu književnosti kroz veliki i dugogodišnji opseg književnog stvaralaštva. Promatrana interdisciplinarno, ta opreka iz naslova ponekad i ponegdje, kod različitih autora, žanrova i u različitim vremenima čak i ne postoji (što će biti pokazano projektnim djelatnostima), različito joj se prilazi i obrađuje.

Oslonjena na kršćansku književnost i Svete spise, u srednjem vijeku odnos života i smrti (spasenja, iskupljenja, vječnog života) u prizmi hagiografskih tekstova direktno se protivi antičkom razumijevanju pojmova „ovozemaljskog i časnog“. Hagiografski žanr, kao najpopularniji srednjovjekovni književni žanr, u hrvatskoj književnosti na latinskome jeziku još uvijek ostaje u sjeni istog žanra na hrvatskom jeziku, što je prvi istraživački zadatak predlagateljice.

Istraživanja kojima se namjerava doprinijeti ovim saznanjima su terenska, odnosno baziraju se na radu u talijanskim knjižnicama, obzirom na ranosrednjovjekovne veze između zapadne i istočne obale Jadrana. Hagiografskih tekstova ne nedostaje ni u hrvatskoj književnosti hrvatskog latinskog izraza, no obzirom na slabu istraženost ove književnosti na latinskom jeziku to je među prečim ciljevima ovoga projekta.

Projekt će se temeljiti na interdisciplinarnosti što značajno doprinosi krajnjim rezultatima.

Sažetak

Projekt istražuje ključne izazove posttranzicijskog razdoblja u Hrvatskoj kroz međusobno povezane dimenzije kulture, migracija, obrazovanja i društvene integracije. U središtu istraživanja nalaze se antiintelektualizam i njegova uloga u oblikovanju obrazovnih i karijernih ishoda, migracijski potencijal povratka nove hrvatske dijaspore, percepcije društvenih snaga i slabosti, te pristup resursima u urbanim sredinama.

Posebna pozornost posvećena je ranjivim društvenim skupinama, uključujući strane radnike, žene, umirovljenike i osobe s invaliditetom. Projekt koristi mješovitu metodologiju – kvantitativne ankete, longitudinalna mjerenja, kvalitativne intervjue i GIS analize – kako bi se dobila sveobuhvatna slika društvenih procesa.

Istraživanje će rezultirati validiranim instrumentima, znanstvenim publikacijama, digitalnim repozitorijem i preporukama za javne politike. Rezultati će biti diseminirani putem mrežne stranice, konferencija i popularno-znanstvenih sadržaja, čime se osigurava znanstvena i društvena održivost.

Projekt je usklađen s ciljevima NPOO-a, a doprinosi razvoju socijalne kohezije, cjeloživotnog učenja i pravednog urbanog planiranja u suvremenom hrvatskom društvu.

Sažetak

Projekt Inovacije u čitanju i poučavanju književnosti usmjeren je na razvoj i evaluaciju transmedijalnih i emocionalno orijentiranih pristupa nastavi književnosti u srednjim školama.

Istražuje se učinak integracije filma, stripa i biblioterapije na emocionalnu pismenost, narativnu refleksiju i razumijevanje književnog teksta. U istraživanju sudjeluje 120 učenika (1.- 4. razred srednjih škola), podijeljenih u 2 skupine.

Eksperimentalna skupina primjenjivat će inovativne metode (film, strip, biblioterapiju), dok će kontrolna skupina pratiti klasičnu nastavu. Koristit će se kvantitativne i kvalitativne metode: testovi razumijevanja, upitnici emocionalne rezonance, skale emocionalne pismenosti i analiza učeničkih radova (refleksije, stripovi, scenariji).

Projekt okuplja interdisciplinarni tim stručnjaka za književnost, strip, jezik, filozofiju i obrazovanje. Cilj je oblikovati model integrirane nastave koji objedinjuje emocionalno, vizualno i tekstualno iskustvo učenika.

Očekuje se razvoj novih nastavnih alata, znanstveno vrednovanje modela i objava radova. Projekt povezuje znanost i praksu te pridonosi kurikularnim inovacijama i razvoju emocionalno osjetljive nastave književnosti.

Sažetak

CLImateSECurity ( CLI-SEC) je interdisciplinarni projekt koji ima za cilj definirati uvjete pod kojima se klimatski rizici šire u različitim segmentima društva i geopolitičkom kontekstu te procijeniti utjecaj klimatskih promjena na različite društvene, religijske i geopolitičke aspekte. Projekt će u svome istraživanju:

• analizirati međuodnos klimatskih i geopolitičkih promjena u okvirima postojećih sigurnosnih izazova;
• prepoznati različite oblike rizika sigurnosnih prijetnji povezanih s klimatskim promjenama na globalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;
• istražiti aktualne potrebe društva za edukacijom o utjecaju klimatskih promjena na različite aspekte u društvu u području obrazovanja i religijskih zajednica;
• istražiti promjenu percepcije međunarodne sigurnosti u kontekstu klimatskih promjena;
• istražiti jezične reprezentacije klimatskih tema i povijesnih obrazaca koji utječu na današnje sigurnosne diskurse;
• istražiti u kojoj mjeri vjerske zajednice u svijetu i u Hrvatskoj pomažu osnaživanju klimatske sigurnosti;
• analizirati ulogu medija i društvenih mreža u oblikovanju stavova o klimatskim promjenama u međunarodnom kontekstu;

Projektni rezultati oblikovat će konkretne preporuke koje će se diseminirati relevantnim tijelima državne uprave ( ministarstva, agencije…) i Uredu Europskoga parlamenta u Hrvatskoj s kojim Fakultet hrvatskih studija ima suradnju. Projekt planira ostvariti uspostavu suradnje s inozemnim partnerima u Europi čime se planira ostvariti potpisivanje memoranduma o suradnji, te slični oblici znanstvene suradnje. Projektom su predviđene minimalno jedna ( 1) do tri (3) takve suradnje. Također, projektom se predviđa ostvariti formalizirane suradnje s tijelima državne uprave i s partnerima jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave minimalno jedna ( 1) do tri (3) takve suradnje. Projektom se planira kreirati minimalno jedan novi kolegij na Odsjeku za sociologiju koji se odnosi na tematska područja projekta u nositeljstvu nekih članova projektnog tima.

Planirane aktivnosti projekta obuhvaćaju terensko istraživanje, organizaciju konferencije (2), edukativne radionica (2), uspostava novih institucionalnih suradnji (1-3), veći broj znanstvenih članaka, minimalno dva ( 2 ) godišnje u časopisima indeksiranim u kvartilima (Q1, Q2, Q3) prema izvješću o citiranosti JCR (Journal Citation Report) ili SJR (SCImago Journal Rank), sudjelovanje na međunarodnim konferencijama ( u prosjeku 3 sudjelovanja godišnje), organizacija dvaju međunarodnih konferencija.

Sažetak

Tijekom 48 mjeseci stručni timovi istraživati će razne oblike percepcije i načina prikazivanja svih povijesnih razdoblja, glasovitih ličnosti i događaja u modernoj i suvremenoj kulturi. Naglasak istraživanja biti će stavljen na percepciju i načine prikazivanja povijesti, povijesnih događaja i ličnosti u kazališnoj umjetnosti, glazbi, plesu, arhitekturi, likovnoj umjetnosti (skulpturi, slikarstvu), dekorativnoj umjetnosti (unutrašnjem uređenju prostora, namještaja i posuđa), muzejskim zbirkama i kolekcionarstvu starina, prezentaciji baštine, književnosti, stripu, filmskoj umjetnosti i televiziji, video i računalnim igrama, modi, putopisnim zapisima i dnevnicima, kulturi putovanja, razvoju turizma, fotografiji, oživljeloj povijesti, sportu i pseudoznanosti.

Planirane aktivnosti obuhvaćaju pripremu barem tri muzejske izložbe u zemlji i inozemstvu, dvije međunarodne konferencije i njihove pripadajuće zbornike radova, veći broj znanstvenih članaka u A1 časopisima, međunarodnim časopisima i zbornicima indeksiranim u WoS i Scopus, pripremu nekoliko sinteza, monografija, kataloga izložbi i uredničkih knjiga (popis vidi pod ciljevi projekta), znanstveno-kritičku objavu neobjavljenog rukopisa Fran Gundrum Oriovčanina Moje putovanje u Egipat (1902.), javne tribine i predavanja tematski vezane uz popularizacije istraživanja percepcije i recepcije povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi.

Sažetak

Projektom Hrvatski povijesni urbani krajobrazi se nastoji pristupiti hrvatskoj urbanoj povijesti iz različitih istraživačkih perspektiva, kroz povijesni kontinuitet. Uobičajeni historiografski istraživački pristup ograničen je historiografskom periodizacijom i iz nje proizašlom istraživačkom metodologijom, čime se zanemaruju elementi urbanog razvoja koji tematski izlaze iz periodizacijski zadanih okvira.

Grad, kao i svaki drugi povijesni fenomen, ima različita obličja s obzirom na povijesne okolnosti u kojima se razvijao, te vremensko razdoblje njegovog nastanka no unatoč tim izraženim posebnostima postoje elementi koji nepromjenjivo karakteriziraju naselja kao gradske sredine, što je vidljivo kroz činjenicu da su većina hrvatskih gradskih sredina bili gradovi kroz cjelokupno povijesno razdoblje.

Kroz vertikalni pristup proučavanja hrvatskih urbanih sredina i isticanje onih karakteristika koji značajno obilježavaju gradske sredine i život u njima, doći će se do povijesnih poveznica koje nadilaze historiografske, periodizacijske razdiobe, te će se povijesnoj materiji pristupiti cjelovito i metodološki raznoliko.

Istraživački je prostor predloženog projekta ocrtan suvremenim hrvatskim političkim granicama. Istraživanja će se provoditi metodom niza studija slučaja. Elementi urbaniteta analizirat će se iz perspektive intelektualne povijesti, povijesti obrazovanja, crkvene povijesti, povijesti arhitekture, vojne povijesti, upravne povijesti te povijesti svakodnevice.

Historiografska, tematski i periodizacijski heterogena, istraživanja otvorit će novi pogled na urbani razvoj Hrvatske, koji u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji nije bio dostatno izražen.

Sažetak

Projekt je usmjeren na istraživanja emocionalnih kompetencija u različitim razvojnim fazama i kontekstima, s naglaskom na procjenu i razumijevanje uloge emocionalnih sposobnosti u obiteljskom, odgojno-obrazovnom, radnom i socijalnom području života pojedinca i na razini društva.

Time se ostvaruje teorijski, metodološki i znanstveni doprinos u području mjerenja emocionalne inteligencije kroz tzv. multi-method pristup i izradu nomoloških mreža.

Planirane aktivnosti uključuju kvalitativna i kvantitativna istraživanja različitih modela emocionalne inteligencije i računalnih metoda obrade podataka korištenjem klasičnih računalnih programa i AI alata.

Navedeno za cilj ima usmjerenost prema primijenjenim istraživanjima, podizanje znanstvene izvrsnosti i vidljivosti znanstvenog rada, društveni doprinos kroz povezivanje s javnim i gospodarskim sektorom, doprinos otvorenoj znanosti i popularizaciju znanosti kroz koncept koji je posljednjih desetljeća iznimno popularan u tzv. meritokratskim društvima u kojima ideja predviđanja nečijeg uspjeha temeljem urođenih sposobnosti kao što je klasična inteligencija pomalo zastarijeva.

Sažetak

Slijedom činjenice da je epigrafska produkcija ranoga novog vijeka kudikamo slabije istražena od antičke i srednjovjekovne, ovo je istraživanje zamišljeno kao projekt sustavne dokumentacije i analize te inicijalne kontekstualizacije ranonovovjekovnih kamenih latinskih natpisa koji se nalaze u crkvama južne Istre.

Procjenjujemo da se u dvjestotinjak sakralnih objekata na navedenome području nalazi više stotina natpisa nastalih između 1420. i 1797. znatne povijesne, kulturne, književne i umjetničke vrijednosti, što je procijenjeno kao optimalna količina za obradu u okviru četverogodišnjega projekta.

Dokumentacija predmetne građe načinit će se na temelju terenskog istraživanja u prve dvije godine projekta, a transkripcije, fotografije, prijevodi, osnovni opis i literatura unijet će se u slobodno dostupnu i pretraživu bazu podataka. Ta će baza biti osnova za izradu monografskoga kataloga natpisa.

Analitička će se dionica projekta provesti kroz niz diseminacijskih studija o materijalnim, epigrafsko-paleografskim, filološko-jezičnim, književno-stilskim i povijesnoumjetničkim aspektima predmetnih natpisa.

Konačno, kroz članke i konferencijska priopćenja naznačit ćemo perspektive kontekstualizacije epigrafske baštine u sklopu povijesti mjesne crkve, političke i privatne povijesti te glagoljske tradicije.

Rad na projektu i njegovi rezultati prezentirat će se stručnoj zajednici kroz javno predstavljanje baze podataka i organizaciju projektne konferencije, studentima povijesti kroz studentsku radionicu, a široj javnosti kroz izložbu fotografija odabranih natpisa.

Projekt će rezultirati znatnim obogaćenjem spoznaja o povijesti južne Istre u ranome novom vijeku, a u metodološkom smislu može postati polazištem za epigrafska istraživanja na drugim vrstama objekata, područjima i jezicima.

Sažetak

Projekt Hrvatska riječ i identitet u svijetu - hrvatska nastava i iseljeništvo u Republici Francuskoj je usmjeren na razvoj i unaprjeđenje pedagoških kompetencija učitelja hrvatske nastave u inozemstvu, s posebnim naglaskom na očuvanje i njegovanje hrvatskoga nacionalnog identiteta među djecom i mladima hrvatskih iseljenika u Francuskoj.

Polazeći od interdisciplinarnog pristupa koji objedinjuje pedagoško-didaktičke, kroatološke i demografske perspektive, projekt nastoji odgovoriti na specifičnosti provedbe hrvatske nastave u iseljeničkom kontekstu te analizirati izazove s kojima se susreće hrvatsko iseljeništvo.

Empirijski dio projekta obuhvaća provedbu terenskog istraživanja metodom polustrukturiranog intervjua među pripadnicima hrvatskoga iseljeništva u Francuskoj te anketnog istraživanja među učenicima hrvatske nastave, s ciljem analize njihovih stavova, potreba i interesa vezanih uz očuvanje jezika, kulture i drugih kolektivnih sastavnica identitetske pripadnosti.

Projekt uključuje suradnju akademske zajednice s iseljeničkim institucijama. Očekivani ishodi projekta obuhvaćaju diseminaciju znanstvenih i stručnih rezultata, poticanje dugoročne suradnje te razvoj održivih modela potpore hrvatskoj nastavi i iseljeničkim zajednicama u inozemstvu.

Sažetak

Hrvatska zajednica u Švedskoj, iako skromnija po brojnosti, ima važnu ulogu u očuvanju prostorno disperziranoga hrvatskoga nacionalnoga identiteta te predstavlja veliki potencijal za povezivanje iseljeništva i domovine kroz društvene, gospodarske, znanstvene, medijske, obrazovne i slične aktivnosti.

Projekt „Migracijski obrasci i identitet – demografska obilježja i potencijali hrvatske iseljeničke zajednice u Švedskoj (MOI – HŠ), usmjeren je na jaču prepoznatljivost manjih iseljeničkih zajednica, medijsku prezentaciju njihovoga djelovanja te ostale istraživačke aspekte vezane uz iseljeničku problematiku.

Projekt povezuje znanstveno-istraživačku, kulturnu, javnu (medijsku) i diplomatsku dimenziju te nastoji doprinijeti vidljivosti i razumijevanju suvremenoga hrvatskoga iseljeništva u skandinavskom kontekstu.

Sažetak

Cilj ovog istraživanja jest steći dublje razumijevanje medijskih navika studenata u Hrvatskoj u kontekstu korištenja streaming servisa. Ispituju se vrste sadržaja koje studenti koriste, učestalost i okolnosti njihova korištenja. Prvi specifični cilj istraživanja jest ispitati izvore preporuka za sadržaje, odnosno oslanjaju li se studenti na preporuke prijatelja, algoritama ili influencera. Drugi specifični cilj usmjeren je na ispitivanje komunikacije povezane s gledanim sadržajima, odnosno razgovaraju li studenti o sadržajima s drugima te u kojim društvenim i komunikacijskim kontekstima. Treći cilj usmjeren je na ispitivanje načina, situacija i motiva paralelnog korištenja streaming servisa i društvenih medija, kao i percepcije studenata o utjecaju te prakse na pažnju i doživljaj sadržaja. Streaming servisi postali su dominantan oblik korištenja medijskih sadržaja. Prema recentnim izvještajima (Ofcom, 2023; Digital News Report, 2024), mladi, u dobi od 18 do 29 godina, ih najviše koriste. Nadalje, istraživanja pokazuju da algoritmi sve češće zamjenjuju tradicionalne oblike preporuka unutar bliskih društvenih mreža (Lobato, 2019; Bucher, 2018). Ispitivanje studenata omogućuje bolje razumijevanje odnosa između interpersonalnog utjecaja i tehnološki posredovane distribucije sadržaja. S druge strane, ispitivanje komunikacije o sadržajima važno je jer ona ima izraženu društvenu dimenziju i doprinosi izgradnji identiteta te socijalnoj povezanosti (Delahunty, Verenikina i Jones, 2014). Konačno, istraživanja upozoravaju na fragmentaciju pažnje i smanjenu dubinu obrade informacija pri istodobnom korištenju više medija (Ophir, Nass i Wagner, 2009; Falkowski-Gilski i Uhl, 2020). Iako su međunarodna istraživanja prepoznala ulogu streaming servisa, nedostaju kvalitativne studije u domaćem kontekstu koje uključuju više razine analize i tako čine inovativan doprinos domaćim medijskim i komunikacijskim istraživanjima.

Sažetak

Projekt se temelji na empirijskom istraživanju provedenom među hrvatskim državljanima u dvjema njemačkim saveznim pokrajinama (Bavarska i Baden-Württemberg) koje okupljaju najveći broj hrvatskih državljana u Njemačkoj.

Cilj istraživanja bio je utvrditi namjere povratka/doseljavanja u Republiku Hrvatsku, identificirati ključne motivacijske i destimulativne čimbenike povratka te analizirati povezanost migracijskih aspiracija sa socio-demografskim obilježjima ispitanika.

Cilj je ovoga projekta rezultate istraživanja predstaviti na znanstveno-stručnome kongresu u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva (VII. Hrvatski iseljenički kongres: https://www.centar-za-iseljenistvo.hr/hik) koji će se održati u lipnju 2026. godine (25.-28.06.) u Vukovaru pod središnjom temom „Kako preobraziti Hrvatsku: dijaspora-useljavanje-demografija“, čime će se osigurati diseminacija znanstvenih spoznaja među znanstvenom, stručnom i širom javnosti te uspostavljanje dijaloga o temi istraživanja.

Opravdanost istraživanja proizlazi iz aktualne demografske „slike“ Republike Hrvatske, obilježene depopulacijom i iseljavanjem fertilnog i radno sposobnog stanovništva te prevlašću u ukupnom doseljenom kontingentu posljednjih godina državljana „trećih“ zemalja, dok je povratak hrvatskih državljana u domovinu te doseljavanje njihovih potomaka još uvijek na nezavidnoj razini. Potonji pritom predstavljaju demografski i ukupni potencijal za Republiku Hrvatsku, osobito s obzirom na njihovu brojnost i obilježja. Hrvatska zajednica u Njemačkoj jedna je od najbrojnijih diljem svijeta što svakako govori o relevantnosti ovoga istraživanja.

Osim toga, sustavna analiza (re)migracijskog potencijala hrvatskih državljana u Njemačkoj predstavlja znanstvenu osnovu za oblikovanje učinkovitijih javnih politika povratka i suradnje s iseljeništvom, što dodatno doprinosi opravdanosti istraživanja i ovoga projekta.

Sažetak

Nastavnička profesija ima ključnu ulogu u razvoju obrazovnog sustava te u oblikovanju vrijednosti, znanja i kulturnog identiteta mladih generacija. Suvremeni nastavnici suočavaju se s nizom složenih profesionalnih izazova koji nadilaze samo prenošenje znanja. Uz planiranje i izvođenje nastave, od nastavnika se očekuje učinkovito upravljanje razredom, suradnja s roditeljima, rad s učenicima različitih sposobnosti i potreba, administrativno praćenje nastavnog procesa te poticanje motivacije i aktivnog sudjelovanja učenika u učenju.

U razdoblju inicijalnog obrazovanja nastavnika studenti nastavničkih smjerova postupno oblikuju predodžbe o prirodi nastavničkog rada te razvijaju percepciju vlastite profesionalne spremnosti za suočavanje s izazovima nastavničke profesije. Stoga je važno istražiti kako budući nastavnici procjenjuju zahtjevnost pojedinih aspekata nastavničkog rada te u kojoj se mjeri osjećaju kompetentnima za njihovo uspješno rješavanje.

Cilj ovoga istraživanja jest ispitati stavove studenata nastavničkih smjerova o ključnim izazovima nastavničke profesije te njihovu procjenu vlastite spremnosti za suočavanje s tim izazovima. Posebna pozornost posvetit će se percepciji izazova kao što su održavanje discipline u razredu, suradnja s roditeljima, rad u inkluzivnom obrazovnom okruženju, administrativne obveze te poticanje motivacije učenika.

Dobiveni rezultati mogu pridonijeti boljem razumijevanju profesionalnih

očekivanja budućih nastavnika te poslužiti kao poticaj za daljnje promišljanje i

unapređenje pedagoško-didaktičke pripreme na nastavničkim studijima.

Sažetak

Kratice u hrvatskom jeziku javne uporabe kao jezikoslovna su tema zastupljene u pravopisima te u malobrojnim rječnicima kratica pojedinih struka. Za razliku od drugih jezika, do sada je objavljen samo jedan rječnik kratica koji teži sveobuhvatnosti. Opći je dojam da kratice propisuje pravopisni priručnik. Međutim, mnoge su kratice određene pravnom regulativom (na razini državnih institucija) i upravnim reguliranjem strukovnih organizacija. Pri tom se hrvatska regulativa prilagođava međunarodnoj regulativi, tamo gdje takva regulativa postoji. Cilj je ovoga projekta 1) istražiti koji su hrvatski pravni i upravni propisi usmjereni na reguliranje kratica, 2) utvrditi tko su hrvatski i međunarodni regulatori pravnoga i upravnoga određivanja kratica, 3) utvrditi kakva je hijerarhija regulatora, 4) usporediti pravno i upravno određivanje kratica s opisom kratica u hrvatskim pravopisima, rječnicima i jezikoslovnim priručnicima, 5) prikazati istraživanje na znanstvenim konferencijama

Sažetak

Cilj je projekta analizirati odnos između kulturnih sukoba i društvene polarizacije te razmotriti njihove etičke implikacije u suvremenim javnim raspravama. U mnogim europskim društvima posljednjih desetljeća jača polarizacija oko pitanja identiteta, migracija, religije, roda i političkih vrijednosti. Ovi procesi često se interpretiraju kroz koncept kulturnih sukoba koji označava duboke vrijednosne i identitetske podjele unutar društva. Projekt polazi od pretpostavke da se društvena polarizacija ne može razumjeti samo kroz političke ili ekonomske čimbenike, nego i kroz šire kulturne i moralne konflikte koji oblikuju javni diskurs. U tom kontekstu važno je interdisciplinarno povezati sociološku analizu društvenih podjela s filozofskom refleksijom o normativnim temeljima pluralizma, tolerancije i javnog dijaloga.

Projekt ima tri glavna cilja. Prvi je teorijski analizirati pojavu kulturnih sukoba i društvene polarizacije u suvremenim društvima. Drugi je istražiti etičke dimenzije tih procesa, osobito pitanja moralnih granica, legitimnosti javnih konflikata i mogućnosti dijaloga između suprotstavljenih vrijednosnih pozicija. Treći je doprinijeti interdisciplinarnoj raspravi o društvenoj koheziji i javnom diskursu kroz suradnju sociologije i filozofije. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na znanstvenim skupovima i kroz pripremu znanstvenog rada.

Sažetak

Predloženi interdisciplinarni projekt nastavlja se na dosadašnje projekte Fakulteta hrvatskih studija koji su istraživali latinističku baštinu u komparativnoj perspektivi u razdoblju srednjeg i ranog novog vijeka. Cilj je nastaviti proširivati spoznaje o baštini znanja i ideja koje su Hrvati baštinili iz latinističke tradicije Europe, osobito u religijskoj sferi. Opravdanost istraživanja proizlazi iz činjenice da je korpus latinističke književnosti, kao i neknjiževnih djela pisanih latinskim jezikom, u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno obrađen, pogotovo u poredbenom pristupu. Uz to, projekt koristi financiranje i za razvoj alata digitalne humanistike i uvođenje studenata u praktični znanstveno-istraživački rad. Digitalne tehnologije omogućuju nove metode analize, povezivanja i diseminacije znanja, čime se tradicionalni filološki i povijesni pristupi produbljuju i omogućava se bolje razumijevanje šireg konteksta nastanka tekstova te razvoja misli i kulture. Time se hrvatsko latinističko nasljeđe afirmira kao sastavni dio zajedničke europske kulturne i intelektualne baštine te se otvaraju nove mogućnosti za njegovo proučavanje, interpretaciju i prezentaciju u digitalnom dobu.

Sažetak

Mortalitetni trendovi predstavljaju jednu od ključnih demografskih odrednica dugoročne održivosti stanovništva i tržišta rada. U Hrvatskoj su posljednjih desetljeća prisutne značajne promjene u obrascima smrtnosti koje su povezane s procesima starenja stanovništva, epidemiološkom tranzicijom i regionalnim društveno-ekonomskim razlikama. Istodobno, demografsko starenje i smanjenje radno sposobnoga stanovništva postaju jedan od najvažnijih izazova održivosti tržišta rada i socijalnih sustava.

Glavni cilj projekta MORTLAB je analizirati mortalitetne trendove u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2025. godine te izraditi projekcije kretanja mortaliteta do 2040. godine. kako bi se procijenile njihove implikacije na demografsku strukturu i potencijalnu održivost tržišta rada. Poseban naglasak stavlja se na prostorne razlike u mortalitetnim obrascima te na identifikaciju regionalnih specifičnosti smrtnosti.

Projekt se usmjerava na:

• analizu dobno-specifičnih stopa mortaliteta prema spolu,

• uočavanje regionalnih razlika kretanja stopa mortaliteta i identifikacija klastera visoke i niske smrtnosti,

• projekcije kretanja mortaliteta primjenom Lee-Carterovog modela i

• procjenu utjecaja mortalitetnih trendova na buduću veličinu i strukturu radne snage.

Opravdanost istraživanja proizlazi iz potrebe za suvremenim demografskim analizama koje kombiniraju statističko modeliranje mortaliteta i prostorne analitičke metode. Takav pristup omogućuje preciznije razumijevanje regionalnih obrazaca smrtnosti i pruža pouzdanu osnovu za dugoročne demografske projekcije i planiranje javnih politika.

Sažetak

Predloženi projekt Konvergencije hrvatske književne povijesti u 20. stoljeću usmjeren je na istraživanje u kontekstu književne historiografije zanemarenih fenomena i artikulacija hrvatske književnosti u 20. stoljeću, ponajprije ženskog autorskog udjela u korpusu hrvatske književnosti te procesa oblikovanja polja hrvatske književnosti početkom 20. stoljeća kada hrvatsko društvo prolazi kroz tektonske političke i društvene promjene čiji se utjecaj na formiranje kulturnog polja nerijetko zaobilazi. Povijesti hrvatske književnosti tijekom 20. stoljeća (Ježić, Frangeš, Jelčić, Šicel) i u 21. stoljeću (Prosperov Novak) svojem predmetu mahom pristupaju povlašćujući autorsko načelo naspram drugih strukturnih značajki književnoga polja, formirajući na taj način epistemički kanon hrvatske književne povijesti koji je u odnosu prema manjinskim autorskim (npr. žensko autorstvo) i značenjskim (npr. avangardne i ideološke subverzije) artikulacijama isključujuć te neosjetljiv na društvenu dinamiku književnog polja i njegovu strukturnu stabilnost. U tome su smislu doktorska istraživanja troje doktoranada uključenih u projekt usmjerena upravo na konvergencije društvene moći i književne prakse, istražujući društvene i ideološke procese koji su utjecali na formiranje književnoga polja u periodima izrazitije društvene ili političke nestabilnosti tijekom 20. stoljeća. S druge strane, viši istraživači/ce na projektu u okviru projekta radit će na uspostavi znanstvene suradnje s koleg/ic/ama u slovenskoj akademskoj zajednici, te će istraživati u području teme projekta u Sloveniji i Srbiji.

Sažetak

Kvaliteta sna (KS) je dosljedan prediktor fizičkog i mentalnog zdravlja. U tranziciji iz adolescencije u odraslu dob bilježi se trend pogoršavanja KS. Posebno rizična skupina su studenti, koji radi psihosocijalnih specifičnosti razdoblja studiranja te promjena u cirkadijurnim ritmovima spavaju lošije od ostatka populacije. Više od 60% studenata procjenjuje svoju KS lošom, a oko 36% studenata spava premalo. Studenti su lako spremni odreći se sna i podcjenjuju učinak deprivacije sna na kogniciju i zdravlje. Loša KS povezuje se brojnim zdravstvenim rizicima, narušenim kognitivnim i neurološkim funkcijama te internaliziranim problemima (anksioznost, depresija, stres). Utvrđeni su recipročni odnosi KS i internaliziranih problema, stoga intervencije koje poboljšavaju KS vode i do smanjenja simptoma depresije i anksioznosti. Takvi nalazi ističu preventivni potencijal KS, na koju se relativno lako može utjecati grupnim intervencijama sa širokim obuhvatom, a višestruki je zaštitni čimbenik za različite probleme fizičkog i mentalnog zdravlja.

Kako bi se djelovalo na KS važno je: 1) utvrditi učinkovite prediktore iz reda bihevioralnih, kognitivnih i okolinskih čimbenika i 2) utvrditi koji će čimbenici doprinijeti spremnosti na promjenu ponašanja uslijed intervencije. Prema Teoriji planiranog ponašanja-TPB (Ajzen, 1999) ključni čimbenik promjene je namjera (koliko snažno pojedinac želi izvesti ponašanje). Na namjeru utječu stav prema ponašanju, subjektivne norme i percipirana bihevioralna kontrola. Pozitivni stavovi, subjektivne norme i percipirana kontrola mogu predvidjeti dobru KS te ukazuju na spremnost na promjenu.

Cilj planiranog istraživanja je opisati navike spavanja studenata te ispitati prediktivnu vrijednost TPB (stavovi, norme, percipirana bihevioralna kontrola + namjera) u predviđanju kvalitete sna i spremnosti na promjenu.

Sažetak

Projekt „Zajednička prošlost u arhivima: izvori za hrvatsku povijest u Arhivu Republike Slovenije i Državnom arhivu u Trstu“ usmjeren je na sustavno istraživanje i znanstvenu valorizaciju arhivskoga gradiva relevantnoga za hrvatsku povijest koje se čuva u ovim dvjema važnim arhivskim institucijama. S obzirom na dugotrajnu političku, društvenu i institucionalnu povezanost hrvatskoga prostora s područjem Slovenije i Trsta unutar različitih državnih zajednica, od Habsburške Monarhije i Austro-Ugarske do jugoslavenskih državnih tvorevina u 20. stoljeću, u ovim arhivima sačuvana je značajna dokumentacija koja omogućuje dublje razumijevanje povijesnih procesa važnih za hrvatsko društvo.

Glavni cilj projekta jest sustavno identificirati, pregledati i analizirati arhivsko gradivo koje se odnosi na hrvatske političke, društvene i institucionalne procese u širem srednjoeuropskom i jugoistočnoeuropskom kontekstu. Posebna pažnja posvetit će se fondovima državne uprave, političkih institucija, društvenih organizacija te osobnim fondovima pojedinaca koji su djelovali u zajedničkom hrvatsko-slovenskom i hrvatsko-tršćanskom povijesnom prostoru.

Opravdanost istraživanja proizlazi iz činjenice da značajan dio arhivskih izvora za hrvatsku povijest nije sačuvan samo u hrvatskim arhivima, nego i u ustanovama susjednih država. Sustavno proučavanje gradiva u Arhivu Republike Slovenije i Državnom arhivu u Trstu omogućit će nova historiografska saznanja i potaknuti inovativne interpretacije povijesnih procesa koji su oblikovali hrvatsko društvo.

Rezultati istraživanja koristit će se u znanstvenim publikacijama, konferencijskim izlaganjima i posebno nastavnom procesu na sveučilišnoj razini, čime se dodatno jača povezanost znanstvenoga istraživanja i visokog obrazovanja. Projekt stoga kombinira istraživačku vrijednost i obrazovni potencijal, doprinoseći cjelovitoj valorizaciji hrvatske povijesne baštine.

Sažetak

Istraživanje polazi od uvida da sport, unatoč deklarativnoj rodnoj neutralnosti,

ostaje prostor reprodukcije hegemonijske muškosti i patrijarhalnih obrazaca.

Temeljno istraživačko pitanje projekta glasi: na koji način sportašice u različitim

sportskim disciplinama iskustveno proživljavaju i oblikuju rodne identitete,

tjelesni integritet i etičke izazove unutar rodno hijerarhiziranih institucionalnih

struktura sporta.

Posebno u disciplinama koje se percipiraju kao „muške“ poput borilačkih sportova odnosno onih koji nameću stroge estetske i tjelesne zahtjeve poput gimnastike. Cilj

je komparativno analizirati iskustva sportašica u hrvanju i judu te gimnastici,

fokusirajući se na:

1) konstrukciju i pregovaranje rodnih identiteta kroz tjelesne sportske prakse,

2) etičke izazove poput pritisaka na tjelesni izgled, poremećaje prehrane, ozljede, te odnose moći sportašica s trenerima,

3) strategije otpora i prilagodbe unutar rodno hijerarhiziranih struktura,

4) institucionalne mehanizme (ne)zaštite integriteta sportašica.

Opravdanost projekta leži u:

a) nedostatnosti sustavnih istraživanja ženskog sportskog iskustva u Republici Hrvatskoj,

b) potrebi za interdisciplinarnim sociološkim, filozofskim, bioetičkim i kineziološkim pristupom,

c) društvenoj relevantnosti jer će rezultati pružiti smjernice za etički odgovornije sportske politike, trenerske prakse i medijske reprezentacije, što je usklađeno s nacionalnim i EU strategijama rodne ravnopravnosti,

d) usklađenosti s prioritetnim temama FHS-a poput: „Izazovi bioetike u suvremenom društvu“, „Psihološka dobrobit vulnerabilnih skupina“, „Interdisciplinarna istraživanja odgoja i obrazovanja“, „Društvo i tehnologija“, te s ciljevima strategije gdje se posebno ističu jačanje kvalitete znanstvenog rada (cilj A), međunarodne vidljivosti (B) i međuinstitucijske suradnje. P

e) društvenoj relevantnosti jer pruža smjernice za etički odgovornije sportske politike, što doprinosi nacionalnoj kulturi sporta i rodnoj ravnopravnosti.

Sažetak

Projekt Percepcija tijela i estetsko iskustvo svetoga u srednjovjekovnoj umjetnosti hrvatskog i europskog prostora usmjeren je na istraživanje načina na koji srednjovjekovni religijski tekstovi i likovni prikazi oblikuju percepciju tijela kao mjesta objave svetoga. Istraživanje se temelji na estetičkom pristupu te nastoji pokazati kako te tekstove i prikaze ne treba doživljavati samo kao prenositelje religijskog sadržaja, nego i kao umjetnički medij koji oblikuje način na koji zajednica doživljava patnju, svetost i transcendenciju.

Polazište istraživanja jest pretpostavka da srednjovjekovna religijska kultura svetost ne razumije prvenstveno kao apstraktnu teološku kategoriju, nego kao iskustvo koje se ostvaruje kroz percepciju tijela, patnje i emocionalne identifikacije vjernika s prizorima Kristove muke i životima svetaca. Cilj projekta jest analizirati ulogu osjetilne percepcije u oblikovanju religijskog iskustva u srednjovjekovnoj umjetnosti, s posebnim naglaskom na odnos između književnih i likovnih prikaza svetosti.

Istraživanje obuhvaća tekstove pasionske tradicije, osobito hrvatsku verziju Planctus Mariae, kao i ikonografske prikaze Kristove patnje i svetaca u srednjovjekovnom slikarstvu. Opravdanost istraživanja proizlazi iz činjenice da je hrvatska srednjovjekovna umjetnička i književna tradicija još uvijek nedovoljno uključena u suvremene međunarodne rasprave o tijelu, percepciji i religijskom iskustvu u srednjem vijeku. Interdisciplinarni i estetički pristup otvara mogućnost šireg razumijevanja srednjovjekovne pobožnosti te ističe važnost hrvatske kulturne baštine u europskom kontekstu.

Sažetak

Projekt je usmjeren na istraživanje psiholoških i kontekstualnih čimbenika koji oblikuju radna ponašanja i dobrobit zaposlenika u promjenjivom radnom okruženju. Suvremeni uvjeti rada obilježeni su ubrzanom digitalizacijom, povećanom fleksibilnošću radnih aranžmana, promjenama u organizacijskim strukturama te rastućim zahtjevima za prilagodljivošću zaposlenika. Takve promjene mogu istodobno poticati pozitivne ishode, poput radne angažiranosti i zadovoljstva poslom, ali i povećavati rizik od negativnih iskustava, uključujući konflikt radne i obiteljske uloge, izgaranje na poslu, smanjenu osobnu i radnu dobrobit ili pojavu strategija prilagodbe poput konformističkih ponašanja na radnom mjestu, koja dosad nisu istraživana na hrvatskim zaposlenicima.

Cilj je projekta integrirati više manjih empirijskih istraživanja usmjerenih na identifikaciju različitih individualnih i kontekstualnih odrednica radnih ponašanja i dobrobiti zaposlenika. Posebna će se pozornost posvetiti odnosima između odabranih psiholoških karakteristika zaposlenika, obilježja radnog okruženja i različitih kriterija radnog funkcioniranja, poput radne angažiranosti, zadovoljstva poslom i životom, konflikta radne i obiteljske uloge te specifičnih oblika organizacijskog ponašanja, uključujući fasade konformizma. U projekt će biti uključena i istraživanja usmjerena na iskustva pojedinih ranjivih skupina zaposlenika, s ciljem boljeg razumijevanja nejednakosti i specifičnih izazova na suvremenom tržištu rada.

Interdisciplinarni pristup projektu omogućit će cjelovitije razumijevanje istraživanih fenomena. Dok psihološka perspektiva pruža uvid u individualne procese i doživljaje zaposlenika, doprinos sociologije omogućuje razmatranje šireg društvenog i tržišnog konteksta rada, uključujući strukturalne promjene i položaj različitih skupina zaposlenika. Komunikološka perspektiva dodatno pridonosi razumijevanju uloge organizacijske i digitalne komunikacije u oblikovanju radnih iskustava i međuljudskih odnosa na poslu.

Sažetak

Cilj ovoga istraživanja je istražiti i kritički promisliti mjesto i značenje slobodne igre u suvremenom djetinjstvu iz perspektive pedagogije djetinjstva. U suvremenim odgojnim kontekstima sve se češće ističe kako se prostor i vrijeme za slobodnu igru smanjuju, dok strukturirane aktivnosti, organizirani programi i različiti oblici usmjerenoga učenja postaju dominantni dio dječje svakodnevice. Takve promjene potiču potrebu za pedagoškim promišljanjem uloge slobodne igre u iskustvu suvremenoga djetinjstva.

Istraživanje polazi od pretpostavke da slobodna igra predstavlja važan čimbenik dječjega razvoja, dobrobiti i autonomije, ali i ključan element razumijevanja suvremenoga djetinjstva kao jedinstvene društvene i pedagoške kategorije. Unatoč njezinoj prepoznatoj vrijednosti, u suvremenoj odgojnoj praksi često dolazi do njezina ograničavanja ili instrumentalizacije, pri čemu se igra sve češće koristi kao sredstvo za ostvarivanje unaprijed definiranih obrazovnih, manje odgojnih ciljeva.

Opravdanost istraživanja proizlazi iz potrebe da se preispita kako odgojni konteksti danas razumiju i podržavaju slobodnu igru te kakvo mjesto ima u svakodnevici djece. Istraživanje će nastojati doprinijeti boljem razumijevanju pedagoških perspektiva slobodne igre u suvremenom djetinjstvu te otvoriti prostor za promišljanje odgonih praksi koje mogu očuvati i osnažiti dječju autonomiju, kreativnost i spontano iskustvo igre.

Sažetak

Cilj ovog istraživanja jest ispitati stavove studenata prema radnim migrantima iz Azije. Zanima nas koliko je povećan dolazak radnih migranata u Hrvatskoj napravio pomak u stavovima inače slabije politične populacije studenata. Prema novijim istraživanjima studentska populacija pokazuje veću društvenu distancu prema radnicima iz Azije, kao i prema drugim tipovima migranata u Hrvatskoj nego što je to bio slučaj prije 5 godina (Mrakovčić, Gregurović, Miočić, 2025; Mrakovčić, Lalić Novak, Gregurović, 2025). Ovim istraživanjem namjeravamo obuhvatiti ukupno 600 studenata/ica Sveučilišta u Zagrebu, te istražiti navedenu dinamiku. Planirani uzorak je prigodan, a metoda anketa papir i olovka.