ŠTO JE MENTALNO ZDRAVLJE?

Ako smo sretni, znači li to da smo mentalno zdravi? Jesmo li mentalno zdravi ako nemamo mentalnih poremećaja? Iako se pojmovi mentalno zdravlja i mentalnih poremećaja često isprepliću, radi se su zapravo o dvije odvojene kategorije, a ne o suprotnim polovima iste dimenzije (Keyes, 2002; Suldo i Shaffer, 2008). Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, 2004) definira mentalno zdravlje kao stanje blagostanja, stanje u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, produktivna je i daje svoj doprinos zajednici. Mentalno zdravlje nije odsutnost mentalnih bolesti, već podrazumijeva  pozitivne osjećaje i pozitivno funkcioniranje u životu. Teškoće s održavanjem mentalnoga zdravlja mladih utječu na njihovu sposobnost ostvarivanja razvojnih i osobnih ciljeva vezanih uz obrazovanje, zaposlenje, zdravu separaciju, suradnju, romantične veze i drugo. Unatoč tome, veliki broj djece i mladih odgađa traženje pomoći i podrške za mentalno zdravlje ili uopće ne traži podršku za svoje probleme (Muslić i sur., 2018).

Problemi mentalnog zdravlja adolescenata i studenata – što kažu istraživanja?

Prema podacima istraživanja, svaka peta mlada osoba ima problema s mentalnim zdravljem, a čak 75% poremećaja dijagnosticira se do 25. godine života.  Ovisnost, tjeskoba, poremećaj prkošenja, depresija i ADHD najčešće su dijagnoze u adolescenciji, a postoje i određene spolne razlike koje se sve više smanjuju. Podaci međunarodnih istraživanja ukazuju na visoke razine anksioznosti kod studenata, osobito u periodu okolnosti izazvanih pandemijom COVID-19 (npr. Ramon-Arbues i sur., 2020, Franzoi i sur., 2020). Osim okolinskih čimbenika, na poteškoće mentalnog zdravlja studenata utječu i razvojne (biološke, fiziološke, kognitivne i socijalne) promjene tijekom adolescencije. (Hochberg i Konner, 2020). Santomauro i suradnici (2021) usporedili su stope depresije i tjeskobe prije i nakon 2020 godine u 204 države diljem svijeta i utvrdili značajan porast navedenih simptoma. Čini se kako je pandemija stvorila potrebu za zaštitom mentalnoga zdravlja u većini država i da je to iskustvo koje svi skupa dijelimo.

Mentalno zdravlje – važnost prevencije

Nažalost, često se mentalnim zdravljem počinjemo baviti nakon što su simptomi teškoća već vidljivi, iako bi prevencija bila daleko bolji odgovor na ovaj gorući problem. Primjerice, u ranoj adolescenciji potrebno je usmjeriti se na prevenciju ovisnosti, agresivnog ponašanja, rizičnog seksualnog ponašanja i depresije, a u kasnoj adolescenciji te ranoj odrasloj dobi na prevenciju depresije i suicida i rano prepoznavanje znakove shizofrenije. A u sve navedeno potrebno je uključiti čitavu obitelj i druge važne sustave oko pojedinca. Povezanost obitelji i mentalnoga zdravlja pojedinca u kontekstu ovisnosti dočarava i ova izjava slavne pjevačice Adele o tome kako je alkoholizam oca utjecao na njezinu ovisnost: To je ono što je mojega tatu držalo podalje od mene i baš zato sam uvijek željela znati što je u tome tako sjajno (izvor: Jutarnji List).

Mentalno zdravlje – uloga sustava

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da samo oko 10-15% djece s problemima mentalnoga zdravlja dobije adekvatnu pomoć od nadležnih institucija unutar sustava. Carrell i Carell (2006) uočavaju kako je broj stručnjaka u odnosu na učenike povezan s problemima u disciplini, odnosno što je više stručnjaka na određeni broj učenika, disciplina je bolja. Ozbiljnije intervencije treba oko 10% djece i mladih. Preneseno na naš obrazovni kontekst, to je svako deseto dijete ili 2-3 učenika po razredu. Za jednu prosječnu školu, to je između 50-70 djece koja zahtijevaju stručnu pomoć. Dostupnost ustanova i stručnjaka uvelike geografski varira, stoga mnogi mladi nažalost postaju slijepa pjega sustava.

Naše Savjetovalište most je između obrazovanja i zdravstva, a cilj nam je ne izostaviti nikoga kome je u tom smislu potrebna podrška. Obratite nam se s povjerenjem i na vrijeme jer se u zdravlje uvijek isplati uložiti – u ovom slučaju, dovoljno je malo vremena i dobre volje.

Članak pripremile: Ana Petak, mag.psych. i Katarina Jelić, mag.psych.

Slike preuzete sa: Pixabay.com

Izvor:

1. Carrell, S. i Carrell, S. (2006). Do Lower Student-to-Counselor Ratios Reduce School Disciplinary Problems? Contributions to Economic Analysis & Policy: Vol. 5 (1), dostupno na: http://www.bepress.com/bejeap/contributions/vol5/iss1/art11
2. Franzoi, I. G., Sauta, M. D. i Granieri, A. (2020). State and Trait Anxiety Among University Students: A Moderated Mediation Model of Negative Affectivity, Alexithymia, and Housing Conditions. Frontiers in Psychology. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.01255
3. Hochberg, Z. E. i Konner, M. (2020). Emerging Adulthood, a Pre-adult Life-History Stage. Frontiers in endocrinology, 10, 918. https://doi.org/10.3389/fendo.2019.00918
4. Keyes, C. L. M. (2002). The Mental Health Continuum: From Languishing to Flourishing in Life. Journal of Health and Social Behavior, 43(2), 207–222. https://doi.org/10.2307/3090197
5. Muslić, LJ., Markelić, M., Vulić-Prtorić, A., Ivasović, V. i Jovićić-Burić, D. (2018). Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/Zdravstvena-pismenost_publikacija.pdf
6. National Research Council and Institute of Medicine (2009). Preventing Mental, Emotional, and Behavioral Disorders Among Young People: Progress and Possibilities. Washington, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/12480.
7. Ramón-Arbués, E., Gea-Caballero, V., Granada-López, J.M., Juárez-Vela, R., Pellicer-García, B. i Antón-Solanas, I. (2020). The Prevalence of Depression, Anxiety and Stress and Their Associated Factors in College Students. International Journal of Environmental Research and Public Health, 17, 7001.
8. Suldo, S. M. i Shaffer, E. J. (2008). Looking Beyond Psychopathology: The Dual-Factor Model of Mental Health in Youth. School Psychology Review, 37(1), 52-68.  DOI: 10.1080/02796015.2008.12087908
9. Svjetska zdravstvena organizacija. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice: Summary report.   https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/42940/9241591595.pdf