Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jučer, 5. svibnja, održano je gostujuće predavanje prof. dr. sc. Christiana Morgnera sa University of Portsmouth pod nazivom „Generative AI as a Question Laboratory: From Answers to Questions”. Predavanje je održano za studente sociologije u sklopu institucionalnoga istraživačkog projekta DIGI-HR.

U svom izlaganju prof. Morgner problematizirao je dominantno razumijevanje umjetne inteligencije kao tehnologije koja proizvodi odgovore, predlažući drukčiji pristup: generativnu umjetnu inteligenciju kao alat za stvaranje, uspoređivanje i preoblikovanje pitanja. Polazišna teza predavanja bila je da pitanja nisu neutralna, nego već sadrže teorijske pretpostavke o svijetu, odgovornosti i društvenim problemima te da istraživanje ne započinje pitanjem, nego situacijom neodređenosti koju pitanje tek oblikuje i stabilizira. 

Posebno je istaknuo kako standardna istraživačka pitanja poput „Što uzrokuje pretilost?” ili „Kakav je utjecaj umjetne inteligencije na obrazovanje?” često već unaprijed određuju način na koji razumijemo problem, usmjeravajući istraživanje prema uzrocima, a zanemarujući uvjete koji su omogućili da se određeni fenomen uopće prepozna kao društveni problem. Kao alternativu, predložio je analitički okvir pitanja „Kako je nešto moguće?”, kojim se pozornost usmjerava na društvene, komunikacijske i institucionalne uvjete nastanka određenih pojava. 

U središtu predavanja bila je ideja „sociologije pitanja” – pristupa koji istražuje kako neka pitanja postaju društveno legitimna, istraživački relevantna i politički važna. Morgner je pokazao kako svako pitanje istodobno nešto čini vidljivim, a nešto drugo isključuje, čime već unaprijed oblikuje granice istraživanja, raspodjelu odgovornosti i moguće društvene intervencije. 

Govoreći o generativnoj umjetnoj inteligenciji, prof. Morgner naglasio je da njezin najvažniji sociološki potencijal možda nije u generiranju odgovora, nego u otvaranju novih perspektiva i stvaranju alternativnih načina postavljanja pitanja. Kroz primjere iz područja zdravlja, konzumacije alkohola i obrazovanja pokazao je kako umjetna inteligencija može poslužiti kao alat za usporedbu različitih teorijskih pristupa i otkrivanje skrivenih pretpostavki koje strukturiraju društveno znanje. 

Christian Morgner je istaknuo kako promjena pitanja mijenja i način na koji razumijemo društvenu stvarnost, aktere i moguće budućnosti, pri čemu generativna umjetna inteligencija može postati važan istraživački alat za razvoj refleksivnije i kritičnije sociologije suvremenih društvenih promjena. 

Boravak prof. Morgnera na Fakultetu hrvatskih studija dio je programa gostujućih predavanja koja se ovoga tjedna održavaju u okviru projekta DIGI-HR. Sljedeće predavanje je u četvrtak, 7. svibnja, koje će održati prof. Barry J. Gibson sa University of Sheffield. U predavanju pod naslovom „Time-Tripping from the Academy to the Icon: Negotiating Methodological Schisms and the Contested Legacy of Kurt Cobain” prof. Gibson otvorit će pitanja kolektivnog sjećanja, društvene moći i kulturnih interpretacija prošlosti, povezujući metodološke rasprave o utemeljenoj teoriji s analizom reputacijske ostavštine Kurta Cobaina i širim društvenim dinamikama oblikovanja povijesnog pamćenja.