Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je 5. prosinca 2025. na jubilarnom 30. Forum hrvatske nacionalne manjine, koji je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI). Forum je održan u Zagrebu pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske manjine u europskome susjedstvu“, a okupio je predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 europskih zemalja, kulturne djelatnike, stručnjake te institucije nadležne za dijasporu.

U okviru tog skupa doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić s Odsjekâ za kroatologiju i povijest održao je izlaganje pod naslovom „Zavičajnost i identitet Hrvata izvan domovine: kroatološko-teorijski okvir“. U svome izlaganju predstavio je teorijski model prema kojemu zavičajnost treba gledati šire od pukog geografskog ili administrativnog određenja; kao složenu kategoriju kulturnoga pamćenja, pripadnosti i identifikacije. Po njemu, zavičajnost je ključni posrednik između „malih“ lokalnih iskustava i „velikih“ nacionalnih narativa, osobito u kontekstu Hrvata izvan domovine, čiji je identitet moguće shvatiti jedino u dinamičnoj interakciji ishodišnoga zavičaja, nove životne sredine i simboličke domovine. U izlaganju je također razgraničio pojmove zavičajne, lokalne i mikrohistorije te naglasio važnost jezika, običaja, vjerskih praksi, kulturnih institucija i obiteljskog pamćenja u konstrukciji identiteta. Analizirao je i kako se identitet Hrvata iseljenika i manjina može reproducirati, preoblikovati ili izgubiti kroz generacije, osobito u svjetlu suvremenih migracija, transnacionalnih mreža i digitalnih komunikacija.

Pored toga, u ime Fakulteta hrvatskih studija, u Panelu 2 skupa moderirala je mag. psych. Katarina Jelić, dok je dekan Fakulteta, izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović, bio član Programskoga odbora Foruma. Ovaj angažman potvrđuje kontinuiranu posvećenost Fakulteta i njegovih stručnjaka promicanju kroatoloških istraživanja, kulturnog identiteta i veze s hrvatskim zajednicama izvan domovine.

Jubilarni Forum HMI-ja još je jednom potvrdio važnost knjižnica i digitalnih mreža kao čuvarica jezika, kulture i identiteta hrvatske manjine u suvremenom, transnacionalnom i digitaliziranom svijetu. Sudjelovanje Fakulteta hrvatskih studija obogatilo je raspravu stručnim teoretskim okvirom, pozivajući na sustavan i integralni pristup proučavanju zavičajnosti i identiteta u dijaspori.

Program i knjižica sažetaka