Izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović – dekan Fakulteta hrvatskih studija

Izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović rođen je 26. listopada 1968. u Zadru. Studij psihologije upisao je 1988. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu, gdje je 1992. diplomirao i stekao naslov profesora psihologije. Profesionalnu karijeru započeo je u Ministarstvu obrane kao psiholog pomoćnik zapovjednika za psihološku djelatnost, a potom je radio kao predavač i stručni suradnik psiholog u srednjim školama na području Zadra. Od 1998. godine posvetio se radu s braniteljskom populacijom i njihovim obiteljima, najprije kao viši savjetnik za psihosocijalnu pomoć u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a zatim kao voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć stradalnicima Domovinskoga rata u Zadarskoj županiji.

Magistarski rad iz područja emocionalne inteligencije obranio je 2009. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorsku disertaciju na temu emocionalne inteligencije i obrade emocionalnih sadržaja 2012. godine na istome fakultetu. Od 2009. bio je ravnatelj Obiteljskoga centra Zadarske županije, a od 2014. predstojnik Podružnice Obiteljskoga centra pri Centru za socijalnu skrb Zadar. Akademsku karijeru razvijao je na Sveučilištu u Zadru, gdje je od 2014. sudjelovao u izvođenju kolegija na katedri za kliničku i zdravstvenu psihologiju te je 2018. izabran u zvanje znanstvenoga suradnika i naslovnoga docenta psihologije.

Dobitnik je priznanja „Marulić: Fiat Psychologia“ Hrvatskoga psihološkog društva za doprinos razvoju primijenjene psihologije, a obnašao je i dužnost predsjednika Društva psihologa Zadar. Autor je i koautor osam znanstvenih radova, stručnih članaka i sveučilišnoga udžbenika, urednik jedne znanstvene monografije te sudionik više od 80 znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Kao istraživač i praktičar posebno se bavio temama emocionalne inteligencije, mentalnoga zdravlja i psihosocijalne podrške stradalnicima Domovinskoga rata.

Na Fakultetu hrvatskih studija zaposlen je od 2018. godine na Odsjeku za psihologiju i Odsjeku za komunikologiju. Do danas je obnašao brojne dužnosti: povjerenika za nastavu i studente, prodekana za nastavu i studente, člana i zamjenika člana Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu, predsjednika Povjerenstva za provedbu teksta apstraktnoga mišljenja, predsjednika Povjerenstva za osiguravanje kvalitete, predsjednika Povjerenstva za provedbu postupka reakreditacije, povjerenika sastavnice za Projekt izgradnje sveučilišta postindustrijskih gradova - UNIC, predstavnika sastavnice za e-učenje pri Srcu, člana ili predsjednika povjerenstava za izbore u viša zvanja i na radna mjesta te mentora brojnih diplomskih radova. Prije preuzimanja dekanskoga mandata, od 2023. godine bio je pročelnik Odsjeka za psihologiju.

doc. dr. sc. Vanja Kopilaš - prodekan za nastavu i studente

Doc. dr. sc. Vanja Kopilaš rođen je 30. svibnja 1990. godine u Mostaru, BiH. Osnovnu školu i opću gimnaziju završio je u Dubrovniku. Nakon završetka srednje škole, 2009. godine, stekao je sportsku (vaterpolo) i akademsku stipendiju u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao kapetan vaterpolske ekipe od 2010. do 2013. godine osvojio je nagradu za najboljeg igrača lige (MVP) u 2010. i 2011. godini. Izabran je u prvu momčad lige u vaterpolu četiri uzastopne godine, od 2010. do 2013. godine.

Studij psihologije uspješno je završio na Pepperdine University 2014. godine, gdje je primio i Dekanovu nagradu. Tijekom studija stekao je vrijedno iskustvo stažirajući godinu dana u Cleveland klinici.

Nakon završetka diplomskog studija, proveo je dvije godine kao koordinator istraživanja u Centru za istraživanje anksioznosti i depresije na University of Los Angeles California (UCLA Anxiety and Depression Research Center). Povratkom u Hrvatsku 2019. godine započeo je karijeru kao asistent na Odsjeku za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na doktorskom studiju Neuroznanosti 2022. godine. Tijekom doktorskog studija bio je suradnik Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost. Od 2023. godine radi kao docent na Odsjeku za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje predmete iz neuroznanosti. Na  Fakultetu hrvatskih studija obnašao je dužnost pomoćnika rektora s prodekanskim ovlastim za resor nastave i studenata te je kasnije postao o.d. prodekan za nastavu i studente.

Fokusiran je na djelovanje u području kliničke psihologije i neuroznanosti, a aktivno sudjeluje kao autor i recenzent u brojnim znanstvenim radovima objavljenima u međunarodnim časopisima. Dobitnik je Nagrade za rad visoke međunarodne vidljivosti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za 2020. i 2021. godinu.

Aktivno sudjeluje u radu Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog društva za neuroznanost. Član je počasnog međunarodnog društva u psihologiji Psi Chi, a sudjeluje i u radu interdisciplinarne grupe znanstvenika i istraživača pod nazivom Navigating Knowledge Landscapes. Također, hrvatski je predstavnik u međunarodnom konzorciju za istraživanje paranoje (International Consortium on Paranoia Research) sa sjedištem u Bernu.

Izv. prof. dr. sc. Marko Jerković – prodekan za znanost

Izv. prof. dr. sc. Marko Jerković doktorirao je 2011. godine na Hrvatskim studijima. Na istoj je instituciji zaposlen od 2008. godine. Trenutno je član Odsjeka za hrvatski latinitet i Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija. Održava nastavu o srednjem vijeku i latinskoj kulturi na studijima povijesti, hrvatskoga latiniteta i kroatologije. Njegovi su znanstveni interesi institucionalna povijest, komparativna povijest redovništva, povijesna antropologija i povijest disciplinskih sustava. Do sada je objavio jednu monografsku i osam uredničkih knjiga te četrdesetak znanstvenih radova. Također, izlagao je na oko trideset znanstvenih skupova i na dvadeset dva znanstvena kolokvija i radionice. Njegova djelatnost uključuje i organizacijski rad. U tom je smislu sudjelovao u organizaciji trinaest znanstvenih skupova, sedam međunarodnih radionica, tri konferencijske sekcije i jedne zimske škole. Suradnik je Instituta za komparativnu povijest redovništva Tehničkoga sveučilišta u Dresdenu, s kojim suorganizira znanstvene skupove i projekte. Osim toga, član je Odbora za crkvenu povijest pečuške podružnice Mađarske akademije znanosti te je suradnik Centra za povijest redovništva Hrvatskoga instituta za povijest. Sudjelovao je u radu četrnaest domaćih i međunarodnih projekata. Trenutno je suvoditelj njemačko-hrvatskoga projekta Religious Orders and Societies Entangled koji se odvija pri Fakultetu hrvatskih studija i Institutu za komparativnu povijest redovništva u Dresdenu i koji nastoji bolje povezati hrvatska i njemačka istraživanja srednjovjekovne povijesti. Uz to, voditelj je istraživanja Disciplinary Authority in Religious Communities u Dresdenu. Na Fakultetu hrvatskih studija vodi interni projekt Tihi pregaoci: redovnički prinosi hrvatskoj i europskoj kulturi te je urednik biblioteke Tihi pregaoci. Ranije je sudjelovao u programima mobilnosti ERASMUS+ i CEEPUS te je bio uključen u COST akciju New Communities of Interpretation. Član je udruge “Tkalčić – Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije” i međunarodne udruge “Episcopus – Society for the Study of Bishops and Secular Clergy in the Middle Ages”.

Doc. dr. sc. Antonia Ordulj – prodekanica za međunarodnu suradnju

Doc. dr. sc. Antonia Ordulj rođena je 1984. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci završila je studij kroatistike. Doktorirala je na PDS Glotodidaktika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavno je područje njezina znanstvenoga bavljenja proces ovladavanja hrvatskim kao materinskim i inim jezikom. Od 1. ožujka 2013. do 31. siječnja 2021. bila je zaposlena u Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik gdje je držala nastavu stranim studentima i polaznicima u okviru semestralne nastave, malih škola te na kolegiju Hrvatski jezik i kultura za Erasmus studente na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1. veljače 2021. zaposlena je u Centru za učenje hrvatskoga jezika Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u nastavno-znanstveno zvanje i na radno mjesto docentice. Od veljače 2018. god. članica je hrvatskoga tima na projektu enetcollect COST Action CA 16105 European Network for Combining Language Learning with Crowdsourcing Techniques. Od studenoga 2018. do 29. veljače 2020. bila je istraživačica na istraživačkom projektu Koherencija pisanoga teksta u inome jeziku: hrvatski, njemački, engleski, francuski i mađarski jezik u usporedbi (Istraživački projekt IP-2016-06-5736 Hrvatske zaklade za znanost i Filozofskoga fakulteta u Osijeku, https://kohpitekst.ffos.hr/). Od 2020. do 2023. suradnica je na projektu izgradnje Europskoga sveučilišta poslijeindustrijskih gradova (UNIC) pri čemu je osmislila i izradila mrežni jezični modul za učenje hrvatskoga jezika koji služi kao pripremna aktivnost za fizičku mobilnost studenata te nastavnoga i nenastavnoga osoblja (https://unic.eu/en/online-language-modules). Od prosinca 2023. istraživačica je na projektu Višerječni izrazi u hrvatskome jeziku – leksikološki, računalnolingvistički i glotodidaktički pristup (Istraživački projekt IP-2022-10-7697 Hrvatske zaklade za znanost i Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, https://mwe-cro.jezik.hr/).

Izlagala je na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu te je objavila dvije znanstvene monografije, prvi digitalni sveučilišni udžbenik za hrvatski kao ini jezik na razini A2 te nekolicinu znanstvenih radova (https://www.croris.hr/osobe/profil/33269).

Usavršavala se na Lidership akademiji, Akademiji Studyportals Introduction to International Marketing nad Recruitment, ljetnoj školi Interdisciplinary Approaches to Exploring the Mental Lexicon u Dubrovniku te u Laboratoriju za psiholingvistička istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.

Članica je Hrvatskoga filološkoga društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku te društva Slavic Linguistic Society.

Izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum - prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotno obrazovanje

Izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum profesorica je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rođena je 1980. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završila opću gimnaziju. Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1998., a diplomirala 2003. Od 2003. do 2007. radila je kao profesorica povijesti u zagrebačkoj III. gimnaziji, a od 2007. zaposlena je na Fakultetu hrvatskih studija. Doktorski rad Recepcija didaktičko-metodičkih inovacija u hrvatskim gimnazijskim udžbenicima povijesti (2003.–2008.) obranila je 2012.

Znanstveni i nastavni rad Rone Bušljete Kardum usmjeren je na interdisciplinarno područje obrazovnih znanosti, s naglaskom na pedagoške discipline i didaktičko-metodičke aspekte udžbenika. Višekratno se stručno usavršavala na Georg Eckert institutu za međunarodno istraživanje udžbenika u Braunschweigu te u Freiburgu (Njemačka). Kao suautorica sudjelovala je u izradi udžbenika povijesti i radnih bilježnica za osnovne i srednje škole odobrenih od nadležnog ministarstva kao i nastavnih materijala za više izdavačkih kuća.

Bila je članica nacionalne stručne radne skupine za izradu kurikuluma, a od 2017., s kraćim prekidima, članica je povjerenstva na stručnim ispitima za pripravnike nastavnike povijesti za devet županija Republike Hrvatske. Aktivno sudjeluje u provedbi nacionalnih projekata, posebice onih vezanih uz Hrvatsku nastavu u inozemstvu. Trenutačno je članica istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Rana disciplinarna pismenost na hrvatskome: obilježja udžbeničkoga diskursa (RAPID) (IP-2024-05).

Sudjelovala je u izradi i izvođenju dvaju cjeloživotnih programa obrazovanja te u okviru međunarodnoga projekta u izradi Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacije Nastavnik/ca u visokom obrazovanju. Dobitnica je više institucijskih nagrada za radove visoke međunarodne vidljivosti, a 2025. godine primila je i Dekanovo priznanje u kategoriji međunarodne vidljivosti.

Objavila je više od trideset znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima, suautorica je sveučilišnog priručnika i dviju znanstvenih monografija te redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Od 2023. zaposlena je u zvanju izvanredne profesorice na Odsjeku za odgojno-obrazovne znanosti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić – prodekan za poslovanje

Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić sveučilišni je nastavnik i znanstvenik na Odsjeku za kroatologiju i Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je 1995. godine u Virovitici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studij povijesti završio je na Fakultetu hrvatskih studija 2020., istaknuvši se tijekom studija kao student-demonstrator i stipendist za izvrsnost Virovitičko-podravske županije. Dobitnik je više studentskih priznanja, među kojima se izdvajaju Rektorova nagrada i Dekanova nagrada 2020. godine te Pročelnikova nagrada 2018. za najboljega studenta povijesti na prijediplomskom i diplomskom studiju.

Akademski put nastavio je na poslijediplomskoj razini, a doktorat znanosti stekao je 2023. godine obranom disertacije Život i djela Mirka Danijela Bogdanića od 1760. do 1802. godine pod mentorstvom akademika Stjepana Ćosića, ocijenjene najvišom ocjenom summa cum laude. Autor je dviju i suautor jedne znanstvene knjige, uredio je više zbornika radova te objavio niz znanstvenih i stručnih radova iz područja kroatologije i povijesti. Njegov istraživački opus obuhvaća teme identiteta, kulturne memorije i povijesti hrvatske intelektualne baštine.

Od 2020. do 2024. radio je kao stručni suradnik povijesne struke u Znanstvenom zavodu Fakulteta hrvatskih studija, nakon čega je izabran na znanstveno-nastavno radno mjesto docenta na Odsjeku za kroatologiju i Odsjeku za povijest. U akademskom životu Fakulteta istaknuo se i kao glavni urednik znanstvenoga časopisa Kroatologija, koji je njegovom zaslugom uvršten u relevantne međunarodne baze i indeksiran u kategoriji A1/A2.

U upravnome radu Sveučilišta i Fakulteta preuzeo je niz odgovornih dužnosti. Od srpnja 2024. do rujna 2025. obnašao je dužnost pomoćnika rektora te o. d. dekana i o. d. prodekana za poslovanje. Od 1. listopada 2025. imenovan je prodekanom za poslovanje Fakulteta hrvatskih studija na mandatno razdoblje od tri akademske godine.

Uz to, od lipnja 2025. ravnatelj je Instituta kralja Sedžonga u Zagrebu, koji promiče korejski jezik i kulturu te jača međunarodnu suradnju Fakulteta. Njegov profesionalni rad povezuje nastavnu, znanstvenu i upravnu dimenziju, uvijek usmjeren prema razvoju institucije i unapređenju hrvatske znanosti i kulture.