Stručno-znanstveni kroatološki skup Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik održan je u petak, 16. svibnja 2025. godine u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija pod pokroviteljstvom Odsjeka za kroatologiju. Skup je organiziran od strane studentske udruge Studia Croatica, Organizacijskoga odbora kojeg čine studentice diplomskoga studija kroatologije: Elena Ruža Pelikan, Ela Kupres i Lana Jagodić.

Cilj ovoga kroatološkoga skupa bio je potaknuti studente na uključivanje u stručno-znanstveno proučavanje hrvatskoga jezika. Hrvatski jezik nije samo temeljni dio hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta, nego i temeljni dio studija kroatologije. Izlaganjima profesora i studenata različitih razina, doktorskoga poslijediplomskoga, diplomskoga te prijediplomskoga studija, prikazao se raznovrsni pristup istraživanju.

Tematska poveznica svih izlaganja bio je hrvatski jezik u svim njegovim gledištima: razmatranje statusa suvremenoga hrvatskog jezika u povijesnom kontekstu, njegovo normiranje, gramatika, utjecaj povijesnih promjena na suvremeni hrvatski jezik, jezična politika, jezik i identitet, ortoepija i sl.

Okupljene su pozdravile predsjednica Organizacijskoga odbora Elena Ruža Pelikan i predsjednica udruge Studia Croatica Tea Vlahov, a skup je otvorila pročelnica Odsjeka za kroatologiju, izv. prof. dr. sc. Ivana Kresnik svojim kratkim izlaganjem o povijesti kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija. 

Prvi dio skupa činila su profesorska izlaganja. Prof. dr. sc, Mario Grčević održao je predavanje na temu Današnja hrvatska leksikografija i povijesni opseg leksika hrvatskoga književnoga jezika, a izv. prof. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski govorila je o temi Suvremeni hrvatski govor.

Drugi dio skupa činila su izlaganja studenata doktorskoga studija kroatologije. Ivo-Pavao Jazbec je održao predavanje na temu Hrvatski odostražni rječnik – od zamisli prema završetku, Alen Orlić je održao predavanje na temu Vokativ prezimena muških osoba u suvremenom hrvatskom jeziku, a Tatjana Štimac donijela je pregled teme Jezični priručnici u Banovini Hrvatskoj.

Treći dio skupa činila su izlaganja studenata diplomskoga i prijediplomskoga studija kroatologije. Carla Peterfai govorila je o temi Genitiv u sintaksi hrvatskog jezika, Rea Ivanic je napisala rad na temu Pojava, prihvaćanje i učestalost anglizama u hrvatskom jeziku, Lana Jagodić je izlagala na temu Kajkavsko narječje u prvoj polovici 20. stoljeća,, Ela Kupres je prikazala temu Službena imena naseljenih mjesta u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na imena tipa Pula – Pola, Gabrijel Kukavica je predstavio temu Kulturno-jezični identitet Hrvata BiH u 19. stoljeću, Elena Ruža Pelikan je obradila temu Hrvatski jezik u dodiru s češkim. Dvojezičnost češke manjine na području Daruvara, a Matea Martić je donijela pregled teme Pasivni leksik i povijesno-društvena događanja.

Na kraju skupa predstavljena je knjiga Alojza Jembriha Bečko-hrvatska filološka ishodišta. O knjizi su govorili autor knjige, prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih i recenzent knjige izv. prof. dr. sc. Darko Vitek.

U stankama između predavanja vodile su se rasprave na teme pojedinih predavanja, a sve je bilo popraćeno domjenkom i čašicom razgovora. Zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom podržali stručno-znanstveni skup Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik te se nadamo da će na budućim sličnim projektima odaziv biti još veći - kako studenata, tako i profesora.

Lana Jagodić