Najnovije Gallupovo izvješće o stanju globalnog radnog mjesta (Gallup State of the Global Workplace 2026) donosi zabrinjavajuće podatke o padu angažiranosti radnika, krizi menadžmena i tome što radnici zbilja misle o umjetnoj inteligenciji.

📉 Pad angažiranosti i ekonomski trošak: samo 20% radnika diljem svijeta je radno angažirano, u smislu da osjećaju entuzijazam na poslu, što je najniža razina od 2020. godine, a čak 16% njih je otvoreno nezadovoljno poslom. Tako niske razine radna angažiranosti, prema procjenjama, ''koštaju'' nas čak 9% globalnog BDP-a u izgubljenoj produktivnosti. Europa ima najnižu stopu angažiranosti na svijetu - tek 12% - a Hrvatska samo 7% što je ipak značajan porast u odnosu na svega 3% iz 2012. Usporedbe radi, Slovenija je na 18% (u usporedbi s 15% iz 2012.)

🚨 Kriza među menadžerima: pad angažiranosti menadžera iznosi čak 9% od 2022. godine (s 31 na 22%). Menadžeri se suočavaju s ogromnim pritiskom između zahtjeva radnog mjesta i očekivanja zaposlenika, zbog čega bilježe višu razinu stresa, ljutnje i usamljenosti. Za usporedbu, uspješne organizacije imaju stopu angažiranosti rukovoditelja od čak 79%.

🤖 Mit o utjecaju AI-ja na produktivnost: unatoč tome što su poduzeća uložila oko 40 milijardi dolara u alate umjetne inteligencije, 95% organizacija nije zabilježilo nikakav mjerljiv utjecaj na profit, a 89% čak  izvršnih direktora ne vidi napredak u produktivnosti, dok s druge strane 18% do 23% radnika u SAD-u strahuje da će im AI eliminirati radno mjesto u idućih pet godina. 

🧠 Dobrobit i emocije na radnom mjestu: čini se kako se diljem svijeta opća dobrobit blago poboljšala po prvi put unazad tri godine - čak 34% radnika smatra da napreduje u životu, ali isto tako 40% radnika svakodnevno osjeća velik stres, 23% tugu, a 22% usamljenost i ljutnju. 

Kad je u pitanju Hrvatska, dnevne razine stresa osjeća 31% sudionika istraživanja, ljutnju njih 9%, a tugu 8%. Osjećaj da napreduju tj. da su uspješni u životu ima 32% sudionika. Osjećaj da je dobro vrijeme za traženje posla imalo je njih čak 61%, naspram 4% iz 2010. tj. dobom duboke ekonomske krize. 

Osim zanimljivih podataka, zaključak izvješća usmjeren je na budućnost korištenja umjetne inteligencije u poslovanju. Čini se kako poslovna vrijednost umjetne inteligencije manje ovisi o samoj tehnologiji, a više o učinkovitom upravljanju i angažiranosti zaposlenika. U izvještaju se zaključuje da organizacije neće ostvariti potencijal umjetne inteligencije samo njezinim uvođenjem; potrebni su im angažirani zaposlenici, menadžeri koji imaju odgovarajuću podršku, praktična integracija u svakodnevni rad te prilike za razvoj koje pomažu ljudima da se prilagode ulogama koje se mijenjaju.