HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Među djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija pripada znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost s posebnim fokusom na hrvatsku jezik.

Centar za učenje hrvatskoga jezika osnovan je odlukom Fakultetskoga vijeća 4. prosinca 2020. o donošenju Statuta Fakulteta hrvatskih studija. Njime je određen kao ustrojna jedinica Fakulteta koja se bavi nastavnim i stručnim radom te razvijanjem stručnih i inih studijskih programa u povezanosti s praksom, izvodi program osposobljavanja i usavršavanja u hrvatskom jeziku kao dio sustava cjeloživotne naobrazbe i priprema studijski program preddiplomskoga stručnoga studija hrvatskoga jezika.

U Centru se poučava hrvatski standardni jezik kao sredstvo javnoga sporazumijevanja, kao bitna sastavnica kulturnoga identiteta i nacionalno sredstvo izražavanja kulture. Svojim djelovanjem Centar promiče interkulturalnost i višejezičnost u Europi kao njezina identitetska obilježja.

Osim klasičnoga načina učenja hrvatskoga jezika u fakultetskim predavaonicama, polaznici Centra uče i usvajaju hrvatski jezik sudjelovanjem u različitim zajedničkim aktivnostima sa zaposlenicima Centra.

Voditeljica Centra: doc. dr. sc. Antonia Ordulj


05/06/2025

Viša savjetnica Sara Marđetko održala gostujuće predavanje

Na Fakultetu hrvatskih studija u sklopu kolegija Odgoj i obrazovanje u iseljeništvu gostovala je Sara Marđetko, viša savjetnica Službe za obrazovanje, znanost, kulturu i nakladništvo, Hrvatske matice iseljenika, s predavanjem o primjerima dobre prakse iz Hrvatske nastave u Švicarskoj, gdje je i sama djelovala kao učiteljica u razdoblju od 2021. do 2025. godine. U dinamičnoj i sadržajnoj prezentaciji predstavila je niz projekata i aktivnosti kojima se njeguje hrvatski jezik, kultura i identitet među učenicima koji odrastaju izvan domovine. Kroz suradnje s institucijama poput Hrvatske matice iseljenika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, hrvatskih veleposlanstava i katoličkih misija, učenici su uključeni u raznolike sadržaje koji nadilaze klasičnu nastavu.

Primjeri dobre prakse uključuju:

  • Tradicijsku abecedu, u kojoj su djeca predstavljala hrvatske kulturne pojmove za svako slovo abecede;
  • E-Twinning projekt "U svijetu likovnih umjetnika";
  • sudjelovanje na likovno-literarnim natječajima;
  • izložbe poput "Ispraćamo hrvatsku kunu" i "Hrvatski gradovi", održane u Generalnom konzulatu RH u Zürichu i Veleposlanstvu RH u Bernu;
  • Noć u knjižnici i Švicarsku noć čitanja, uz gledanje filma, čitanje knjiga i spavanje među policama u knjižnici;
  • izlet u Zagreb i posjet Olimpijskom muzeju; sudjelovanje u kampu Mala škola hrvatskog jezika i kulture;
  • kreativne radionice za Božić i Uskrs, escape room, glazbene i dramske radionice, te obilježavanje važnih dana poput Dana državnosti i Dana planeta Zemlje.

Predavanje je pokazalo kako inovativni pristupi, emocionalna povezanost s hrvatskom baštinom i suradnički duh mogu rezultirati motiviranim učenicima i čvrstom vezom s domovinom. Studente je posebno inspirirao integrativni pristup koji povezuje jezik, umjetnost, istraživanje, igru i zajedništvo.

 

Popis obavijesti