Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 3. studenoga 2025. u dvorani Zagreb svečano je otvorena Međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost“. Konferencija okuplja domaće i inozemne stručnjake s ciljem promicanja, očuvanja i jačanja hrvatskoga jezika i kulturnoga identiteta među iseljeništvom.

Sudionike je u ime Fakulteta hrvatskih studija pozdravio dekan izv. prof. dr. sc. Dario Vučenović, zahvalivši svima na doprinosu i istaknuvši važnost jezika u suvremenom društvu poručio: „Jezik je snažno sredstvo integracije. Za sve koji dolaze u Hrvatsku kao doseljenici i nova radna snaga, poznavanje hrvatskoga jezika otvara vrata tržištu rada, obrazovanju i društvenom životu te pridonosi njihovoj uspješnijoj integraciji u našu zajednicu. Neka ova konferencija bude plodno mjesto razmjene ideja, istraživanja i zajedničkog djelovanja na očuvanju i promicanju hrvatskog jezika i kulture – temelja našeg identiteta i budućnosti.“

Okupljenima se obratio doc. dr. sc. Stjepan Šterc, posebni savjetnik ministra u Ministarstvu demografije i useljeništva i istaknuo: „Iseljeništvo je naše veliko bogatstvo. Oko 4,2 milijuna ljudi širom svijeta govori nekim oblikom hrvatskoga jezika. Oni su poput sjemena razasutog po svijetu, a na nama je da to bogatstvo prepoznamo i uključimo u život domovine.“

Ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivana Perkušić, prenijela je pozdrave ministra Ivana Šipića i naglasila važnost suradnje s Fakultetom hrvatskih studija istaknuvši: „Bogat i sadržajan program ove konferencije, s brojnim temama vezanim uz hrvatski nacionalni identitet, jezik i kulturu u današnjem globalnom i digitalnom okruženju, od iznimne je važnosti – kako za Republiku Hrvatsku, tako i za društvo u cjelini.“

Predstavnici Službe za integraciju Ministarstva demografije i useljeništva, Laura Kujundžić i Pablo Alejandro Sepúlveda, prikazali su projekciju s podacima o povratku mladih i njihovu rastućem interesu za učenje hrvatskoga jezika, kao i o stipendijama koje država dodjeljuje u tu svrhu.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas istaknuo je dugogodišnju i uspješnu suradnju s Fakultetom hrvatskih studija: „Posebno nas veseli što zajednički otvaramo nove teme koje se tiču hrvatske iseljeničke i manjinske problematike te očuvanja jezika i kulture u Europi i prekomorskim državama, kao i hrvatskog kao inog jezika.“

U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudionike je pozdravio akademik Ranko Matasović, koji je podsjetio na važnost jezika u očuvanju identiteta: „Netko je rekao da je u globaliziranom svijetu jezik naša domovina u malom. Za prvu generaciju iseljenika jezik je posljednja poveznica s domovinom koju su napustili. Ali za drugu, treću, pa i četvrtu generaciju, uloga jezika se mijenja, ali ne gubi na važnosti - on postaje osnova identiteta.“

U ime Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske skup je pozdravio dr. sc. Milan Bošnjak, izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa: „Važno nam je usmjeravati hrvatsku javnost da jednako prati što se događa u Republici Hrvatskoj i ono što se događa u iseljeništvu. Globalno hrvatsko zajedništvo održiva je paradigma hrvatskoga naroda!“

Predsjednica Programskog odbora konferencije doc. dr. sc. Antonia Ordulj naglasila je da hrvatski jezik za iseljenike ima duboko emocionalno značenje: „Hrvatski jezik simbol je identiteta i pripadnosti. Kroz njega čuvamo našu kulturu, povijest i običaje. Kada govorimo hrvatski, prenosimo ne samo riječi, nego i vrijednosti duboko ukorijenjene u naš narod. Hrvatski jezik je nit koja nas povezuje. On je dom koji nosimo u srcu, gdje god bili.“

Prvi dio konferencije zaključila je predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum, zahvalivši sudionicima na potpori i entuzijazmu: „Bez vašega znanja i ljubavi prema hrvatskom jeziku i kulturi ne bi bilo ove konferencije. Neka nam donese nove uvide, smjernice za budućnost i poticaj za daljnju suradnju.“

Na konferenciji se očekuje stotinjak sudionika te osamdeset izlaganja koja će obuhvatiti 55 tema unutar četiri tematske cjeline:

• Hrvatski nacionalni identitet i njegove sastavnice
• Hrvatski kao ini jezik u zemlji i inozemstvu
• Problematika hrvatske dijaspore
• Hrvatska u kontekstu ekonomskih i demografskih promjena

Sudionici će tijekom konferencije razmatrati mogućnosti sustavne suradnje između obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija u Domovini i hrvatskih zajednica diljem svijeta, s ciljem održavanja i jačanja nacionalne svijesti. Posebna pažnja posvećena je razvoju digitalnih alata i resursa za učenje i proučavanje hrvatskoga jezika i kulture, prilagođenih različitim generacijama iseljenika. Govorit će se i o integraciji stranaca u Hrvatsku te njihovim jezičnim, pedagoškim i demografskim perspektivama.

Konferencija se održava na hrvatskom i engleskom jeziku, a svi registrirani sudionici imaju pristup online prijenosu i snimljenim izlaganjima. Posebne sekcije posvećene su mladim istraživačima i poslijedoktorandima koji svojim radovima pridonose proučavanju suvremenih aspekata hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu.

Očekuje se da će konferencija rezultirati nizom konkretnih prijedloga i inicijativa usmjerenih na očuvanje i promicanje hrvatskoga jezika i kulture u svijetu.

Poveznice:

Program konferencije

Knjižica sažetaka