Ekonomska sociologija

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

1974. godine američki sociolog Mark Granovetter otkrio je da su za uspješan pronalazak posla korisne tzv. "slabe veze". Drugim riječima, korisne informacije o novom poslu prije će vam pružiti poznanik, neko koga rijetko susrećete, kojeg slabo poznajete nego brat, sestra, rođak ili dobar prijatelj. Također, Granovetter je snažno afirmirao i korištenje tzv. mrežne analize, statističke procedure kojom je moguće analizirati smjer i intenzitet društvenih odnosa pojedinca.
Teorija slabih veza i mrežna analiza samo su neki od doprinosa ekonomske sociologije sociološkoj znanosti. Naime, u zadnjih pola stoljeća ekonomska sociologija predstavlja važnu posebnu sociologiju, gotovo nezaobilaznu u tumačenju suvremenih društvenih pojava. Razlog tome je što ekonomski fenomeni intenzivno prožimaju sve društvene sfere, pa je stoga razumijevanje društvenih pojava gotovo nemoguće bez uzimanja u obzir zbivanja u domeni ekonomije. Primjerice, gotovo je nemoguće razumjeti promjene u društvenim vrijednostima u Hrvatskoj u zadnjih tridesetak godina, a da se iz vida ispusti fenomen ekspanzije potrošačkog društva i potrošačke kulture.

Zbog čega u nekim društvima ima više, a u nekim manje korupcije? Je li samo stvar u društvenim institucijama i političkim odnosima ili postoje i neka druga objašnjenja? Koja je razlika između korupcije i klijentelizma i zašto su to društveno razarajuće neformalne prakse? Što je to crony, a što politički kapitalizam i gdje je tu Hrvatska? Kako su pomoću kulture objašnjeni uzroci zrakoplovnih nesreća avionskog prijevoznika iz J. Koreje. Zašto neke nacije propadaju, a druge uspijevaju? Zašto je Hrvatska jedan od europskih šampiona u prekarnom radu i što su njegova obilježja? Koja su obilježja tzv. platformskog rada i gig ekonomije? Kako će robotika i AI utjecati na tržište rada u doglednoj budućnosti? Treba li uvesti univerzalni temeljni dohodak i zašto? Zbog čega je kuga iz 14 stoljeća jedan od razloga razvojnog zaostajanja istočne u odnosu na zapadnu Europu? Što je to "šest ubojitih aplikacija" zbog kojih je zapadna civilizacija zavladala svijetom u zadnjih 500 godina. Zašto plaće profesora sociologije ovise o tome koliko građani troše u shopping centrima? Na koji način vaše druženje s prijateljima u slobodno vrijeme doprinosi rastu profita Adidasa, Samsunga ili Googla?

Sva ova pitanja predstavljaju područja bavljenja ekonomske sociologije. Na njih, ali i na mnoga druga, odgovorit ćemo kroz predavanja, diskusije i seminare u okviru ovog kolegija.

Osnovne tematske jedinice koje će biti obrađene kolegijem su sljedeće:
1. Utemeljitelji ekonomske sociologije: de Tocqueville, Marx, Weber, Polanyi.
2. Tržište: kako ekonomisti, a kako sociolozi određuju pojam tržišta (von Hayek, von Mises, Weber, White, Bourdieu).
3. Nova ekonomska sociologija: osnovna obilježja, interakcionistička koncepcija tržišta, Granovetter i teorija slabih veza, sociologija mreža i mrežna analiza.
4. Mrežna analiza u praksi: osnovni pojmovi mrežne analize. Primjeri mrežne analize. Kako se provodi mrežna analiza? Mogućnosti provedbe MA u statističkom programu JASP.
5. Tvrtka: tvrtka kao ekonomska organizacija, ekonomski i sociološki pristup u proučavanju tvrtke, industrijska sociologija i tvrtka.
6. Kultura i ekonomsko djelovanje: utjecaj kulture na ekonomiju, institucionalističko shvaćanje kulture kao skupa neformalnih društvenih normi, važnost neformalnih normi u društvenoj promjeni, institucionalizam Douglasa Northa.
7. Kapitalizam: kako se razvija kapitalizam (Marx, Weber, Mokyr, McCloskey), obilježja suvremenog post-fordovskog ili refleksivnog kapitalizma, crony i politički kapitalizam.
8. Potrošačko društvo: razvoj potrošačkog društva, osnovni strukturalni preduvjeti potrošačkog društva (nova sredstva za potrošnju, financijska industrija i industrija oglašavanja), što su to procesi komodifikacije i marketizacije i kako se oni manifestiraju u suvremenim društvima?
9. Inovacije kao dio kulture digitalnog doba? Što je to disrupcija i zašto je ona važna za društveno-ekonomski razvoj?
10. Zašto nacije propadaju? Analiza odabranih poglavlja iz knjige: Robinson i Acemoglu (2017). Zašto nacije propadaju? Zagreb: Mate.
11. Prekarni rad i analiza filma Kena Loach-a Sorry We Missed You!

Nastava se izvodi u formi 15 sati predavanja i 15 sati seminara.

1. Načela ekonomske sociologije, Poglavlja koja se obrađuju:
   Klasici ekonomske sociologije, str 1-32
   Suvremena ekonomska sociologija, str 32-52
   Tvrtke, str 74-103.
   Ekonomski i sociološki pristup tržištima 104-130
   Tržišta u povijesti, str 131 - 158.
   Ekonom. organizacije, str 54-73, Swedberg Richard, Mate, 2006.
2. Zašto nacije propadaju?, Poglavlja koja se obrađuju:
   Teorije koje ne vrijede, str 48-73.
   Stvaranje blagostanja i siromaštva, str. 76-101.
   Vidio sam budućnost i ona funkcionira: str. 133-141.
   Na našem terenu: prepreke razvoju, str 225-257., Robinson James Acemoglu Daron, 2017.
3. Nacija zaduženih, Poglavlje koje se obrađuje:
   Hrvatska: osnovni strukturalni elementi potrošačkog društva, str 63-93., Burić Ivan, 2010.

1. Besplatno (seminarska literatura), Poglavlja:
   Rad u digitalnom dobu, str 171-208.
   Inovacije kao dio kulture digitalnog doba, str. 107-130., Ivanković Željko, , 2018.
2. Atenini darovi (seminarska literatura), Nastanak kapitalističkog tvorničkog sustava i suvremenih kapitalističkih tvrtki, str. 163-204, Mokyr Joel, , 2007.
3. Industrije budućnosti (seminarska literatura), Dolaze roboti, str 15-43., Ross Alec, , 2016.
4. Izvan prosjeka (seminarska literatura), Poglavlje:
   Etnička teorija avionskih nesreća, Gladwell Malcom, , 2009.
5. Što vidi pas? (seminarska literatura), Prave boje i skrivena povijest poslijeratne Amerike, str. 72-91, Gladwell Malcom, , 2010.

SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni

SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Nastavnički
SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni