PristupačnostStudij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Nastavnici s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac, doc. dr. sc. Monika Balija Vincek, dr. sc. Tamara Bodor te asistenti Ivan Nađ i Borna Mažar sudjelovali su na 4. međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji "Kontinentalna Hrvatska: povijesni kontekst, aktualnosti i perspektive u budućnosti" koja se održala 24. i 25. rujna u Đakovu.
Borna Mažar predstavio je rad "Trendovi kretanja mortaliteta u Hrvatskoj od 2001. do 2024. godine: regionalne razlike i prostorni obrasci" čiji su koautori izv. prof. dr. sc. Monika Komušanac i Ivan Nađ. U radu je predstavljen dio rezultata istraživanja u okviru projekta MORTLAB - Mortalitetni trendovi i projekcije kao odrednice održivosti tržišta.
Ivan Nađ predstavio je rad "Klimatske promjene i migracije u Hrvatskoj: povezanost prijavljenih šteta od suše i odseljavanja stanovništva u hrvatskim županijama" izrađen u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Andrejom Sršen s Odsjeka za sociologiju. Rad je nastao u okviru projekta Klimatske promjene i sigurnosni izazovi: CLImateSECurity (CLI-SEC).
Doc. dr. sc. Monika Balija Vincek i dr. sc. Tamara Bodor predstavile su rad "Migracijska dinamika, demografska struktura i perspektiva povratka: primjer hrvatske zajednice u Baden-Württembergu" u koautostvu s dr. sc. Rebekom Mesarić Žabčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Svoje su istraživanje predstavile online, u sklopu poslijepodnevnog online panela.
Cilj konferencije bio je na tematski sveobuhvatan način staviti kontinentalnu Hrvatsku u fokus znanosti i struke u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Razvojna perspektiva kontinentalnog dijela Hrvatske temelji se na interdisciplinarnosti i umrežavanju različitih stručnih i znanstvenih pristupa te umrežavanju i zajedničkom djelovanju privatnog i javnog sektora.
