Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U okviru kolegija Terenska nastava 1 i 2, studenti treće i četvrte godine Demografije i hrvatskog iseljeništva posjetili su Bosnu i Hercegovinu u kojoj su boravili od 14. do 17. svibnja 2026. godine uz pratnju nastavnice Tamare Bodor i nastavnika Ivana Nađa i Borne Mažara.
Prvi dan terenske nastave u Bosni i Hercegovini studenti su proveli u Mostaru u kojem su doživjeli bogatu kulturnu, povijesnu i duhovnu baštinu grada. Posjetili su zavjetnu kapelicu Druge gardijske brigade, a nakon toga položili vijenac kraj spomenika poginulima u Domovinskom ratu i posjetili Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosače. Uz vodiča iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR H-B Mostar, studenti su posjetili Muzej Mostarsko-duvanjske biskupije, Katedralu Blažene Djevice Marije, Kraljice neba i Majke Crkve u Mostaru, Franjevačku crkvu i samostan sv. Petra i Pavla te njihovu knjižnicu koja je preživjela tri rata, a u njoj se čuva najstariji primjerak Biblije u Hercegovini.
Drugi dan terenske nastave u Mostaru studente je ugostilo Sveučilište u Mostaru, odnosno Filozofski fakultet kojim su ih provele prodekanica za međunarodnu suradnju dr. sc. Jelena Jurčić te izv. prof. dr. sc. Mirjana Miličević koja je ujedno nositeljica kolegija Hrvati u Bosni i Hercegovini na Fakultetu hrvatskih studija. Studenti su imali priliku upoznati se s radom Filozofskog fakulteta kao i televizije Sveučilišta u Mostaru, nakon čega su obišli stadion Pod bijelim brijegom, dom HŠK Zrinjski Mostar. Studenti su posjetili Groblje mira na Bilima gdje su odali počast svim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća paljenjem svijeća u znak sjećanja. U poslijepodnevnim satima studenti su krenuli za Travnik te se smjestili u Hrvatski katolički centar „Petar Barbarić“.
Treći dan terenske nastave studenti su uz vodiče iz Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne Županije Središnja Bosna posjetili spomen područje Galica Vlašić Općina Travnik, mjesto na kojem je vojska Republike Srpske izvršila zločin nad 14 zarobljenih branitelja HVO-a Travnik. Zatim su posjetili spomen-područje groblje Prahulje Općina Travnik. Ono je značajno jer 1992. godine nije imalo nijedne grobnice, a sad je mjesto ukopa većine poginulih branitelja HVO-a Travnik i nakon Vukovarskog memorijalnog groblja mjesto s najviše ukopanih branitelja iz Domovinskog rata. U popodnevnim satima studenti su posjetili spomen područje Križančevo selo Vitez. Na tom su mjestu vojnici muslimanskih snaga i mudžahedina iz Armije BIH počinili zločin nad 74 hrvatskih branitelja i civila, poznat kao Krvavi Badnjak. Posljednje spomen-područje koje su studenti posjetili jest „Osmica“ Vitez. Tu su odali počast žrtvama paljenjem svijeća u znak sjećanja na 10. lipanj 1993. godine kada su muslimanske snage iz ABIH ispalile topničku granatu na košarkaško igralište gdje su se igrala djeca te ih je 8 smrtno stradalo. Za kraj programa trećeg dana terenske nastave studenti su posjetili Memorijalni muzej „Rodna kuća nobelovca Ive Andrića“.
Četvrti dan terenske nastave u jutarnjim satima studenti su posjetili Franjevački samostan i crkvu sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori. Unutar kompleksa nalazi se novouređeni Franjevački muzej koji posjetiteljima nudi prikaz povijesti, umjetnosti i tradicije ovoga kraja. Zatim su posjetili ratnu bolnicu u crkvi Duha Svetoga župe Nova Bila. Bolnica koju su osnovali branitelji zajedno s fratrima 1992. godine bila je mjesto nade za oko sto tisuća Hrvata u Domovinskom ratu.
Terenska nastava pridonijela je jačanju suradnje i veza između Hrvata u Bosni i Hercegovini i Fakulteta hrvatskih studija, istodobno omogućivši studentima produbljivanje znanja o povijesnim, društvenim i kulturnim okolnostima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Neposrednim upoznavanjem lokalne zajednice, institucija i mjesta od posebnog značaja studenti su stekli dragocjena iskustva i nova saznanja, a ovo će putovanje zasigurno pamtiti po brojnim lijepim uspomenama, zajedništvu i vrijednim životnim iskustvima.
Ivana Tomić i Longina Habulin
