Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Izvor: HINA
U okviru redovite tribine Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske, održane 25. ožujka 2026. godine, doc. dr. sc. Monika Balija Vincek i dr. sc. Tamara Bodor s Fakulteta hrvatskih studija predstavile su rezultate istraživanja provedenog u okviru projekta „Hrvati u Bayernu i Baden-Württembergu: (Re)migracijski potencijal za Republiku Hrvatsku“, koji je financiralo Ministarstvo demografije i useljeništva Republike Hrvatsk. Cilj istraživanja bio je, između ostaloga, ispitati čimbenike koji utječu na eventualne namjere povratka hrvatskih državljana u dvjema njemačkim pokrajinama u kojima živi najveći broj naših iseljenika.
Rezultati istraživanja pokazali su kako oko 10 % ispitanika već poduzima konkretne korake za povratak ili se planira vratiti unutar godinu dana, dok ih dodatnih 34 % razmatra povratak u razdoblju od jedne do deset godina. S druge strane, 20 % ispitanika uopće ne planira povratak, ponajprije zbog višeg životnog standarda, bolje organiziranog sustava i većih profesionalnih mogućnosti u Njemačkoj. Kao glavni motivi povratka izdvajaju se želja za životom u domovini, blizina obitelji i prijatelja te težnja mirnijem i kvalitetnijem načinu života.
Rezultati su također ukazali na relativno nisku razinu informiranosti o postojećim mjerama Republike Hrvatske za poticanje povratka, kao i na potrebu njihova prilagođavanja stvarnim potrebama iseljenika, osobito u području zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja.
Tribina je pobudila velik interes publike i potaknula raspravu, a rezultati istraživanja dodatno su odjeknuli u javnosti kroz objave tridesetak relevantnih nacionalnih i specijaliziranih medija, poput HINA (poveznica), N1 (poveznica), Poslovni dnevnik (poveznica), Glas Istre (poveznica), Glas Slavonije (poveznica), Croatia Week (poveznica) itd. Ovaj medijski interes potvrđuje važnost i aktualnost istraživanja te njegov doprinos razumijevanju suvremenih migracijskih trendova Republike Hrvatske.