Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Izv. prof. Wollfy Krašić sudjelovao je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Political Order in the Balkans – Stabilizing and Destabilizing Factors“, u organizaciji niza vodećih poljskih visokoobrazovnih i znanstvenih institucija, uključujući Poljsku akademiju umjetnosti i znanosti. Konferencija je održana u Krakovu od 23. do 24. lipnja. Izv. prof. Krašić prezentirao je istraživanje naslova „'Comrades in crime' – communist Yugoslavia as an outpost for North Korean intelligence and terrorist activities“, u kojem je opisao promidžbeno i obavještajno djelovanje sjevernokorejskoga konzulata u Zagrebu od 1975. godine nadalje, kao i akcije državnoga terora Sjeverne Koreje u kojima je sudjelovao spomenuti konzulat.