Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Na Fakultetu hrvatskih studija u sklopu kolegija Odgoj i obrazovanje u iseljeništvu gostovala je Sara Marđetko, viša savjetnica Službe za obrazovanje, znanost, kulturu i nakladništvo, Hrvatske matice iseljenika, s predavanjem o primjerima dobre prakse iz Hrvatske nastave u Švicarskoj, gdje je i sama djelovala kao učiteljica u razdoblju od 2021. do 2025. godine. U dinamičnoj i sadržajnoj prezentaciji predstavila je niz projekata i aktivnosti kojima se njeguje hrvatski jezik, kultura i identitet među učenicima koji odrastaju izvan domovine. Kroz suradnje s institucijama poput Hrvatske matice iseljenika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, hrvatskih veleposlanstava i katoličkih misija, učenici su uključeni u raznolike sadržaje koji nadilaze klasičnu nastavu.
Primjeri dobre prakse uključuju:
- Tradicijsku abecedu, u kojoj su djeca predstavljala hrvatske kulturne pojmove za svako slovo abecede;
- E-Twinning projekt "U svijetu likovnih umjetnika";
- sudjelovanje na likovno-literarnim natječajima;
- izložbe poput "Ispraćamo hrvatsku kunu" i "Hrvatski gradovi", održane u Generalnom konzulatu RH u Zürichu i Veleposlanstvu RH u Bernu;
- Noć u knjižnici i Švicarsku noć čitanja, uz gledanje filma, čitanje knjiga i spavanje među policama u knjižnici;
- izlet u Zagreb i posjet Olimpijskom muzeju; sudjelovanje u kampu Mala škola hrvatskog jezika i kulture;
- kreativne radionice za Božić i Uskrs, escape room, glazbene i dramske radionice, te obilježavanje važnih dana poput Dana državnosti i Dana planeta Zemlje.
Predavanje je pokazalo kako inovativni pristupi, emocionalna povezanost s hrvatskom baštinom i suradnički duh mogu rezultirati motiviranim učenicima i čvrstom vezom s domovinom. Studente je posebno inspirirao integrativni pristup koji povezuje jezik, umjetnost, istraživanje, igru i zajedništvo.
