Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
U utorak, 27. svibnja u Velikoj dvorani Školske knjige održano je predstavljanje dvojezičnog zbornika Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada, urednice Julienne Bušić. Knjigu su publici predstavili urednici i autori Julienne Bušić i Luka Knez, kao i Dražen Budiša, jedan od najistaknutijih vođa studentskog pokreta tijekom Hrvatskoga proljeća 1971. godine, dok su ispred nakladnika sudjelovali Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora i Deniver Vukelić, urednik povijesnih izdanja Školske knjige.
Predstavljanju su, uz mnogobrojne uzvanike iz hrvatskoga kulturnog i političkog života, nazočili i članovi Udruge studenata demografije i hrvatskoga iseljeništva „Populus“, zajedno s profesorom na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Wollfyjem Krašićem.
Govornici su istaknuli kako se knjiga kritički osvrće na stav zapadnih demokracija koje su, zbog političkih interesa, zanemarivale apele hrvatskih disidenata, unatoč svojoj deklarativnoj podršci ljudskim pravima i stvarnoj materijalnoj i financijskoj pomoći pojedincima i skupinama koje su pružale otpor komunističkim vlastima u „čvrstom zagrljaju“ Sovjetskog Saveza. Zbog pragmatične potrebe za očuvanjem odnosa između komunističke Jugoslavije i Zapada, prešućivani su mnogobrojni zločini nad hrvatskim emigrantima, često etiketiranima kao nacionalistima, ekstremistima, pa i teroristima.
Ovo velebno izdanje na gotovo 600 stranica sadržava tri glavne tematske cjeline: hrvatsko nacionalno pitanje i disfunkcionalnost jugoslavenskog federalizma, problematiku reforme jugoslavenskoga komunističkog sustava te represiju nad disidentima intelektualcima. Središte knjige sačinjavaju mnogobrojni povijesni izvori, poput intervjua s pet istaknutih hrvatskih disidenata: Vladom Gotovcem, Franjom Tuđmanom, Ivanom Zvonimirom Čičkom, Petrom Šegedinom i Markom Veselicom, prijepisa završnoga govora Dražena Budiše na sudskome procesu, zatvorskoga izvješća Brune Bušića i drugih. Ti su izvori nastali tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, a neki od njih objavljeni su po prvi put, što daje posebnu vrijednost ovom zborniku.
Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada objavljen je na hrvatskom i engleskom jeziku, što daje mogućnost znanstvenicima i istraživačima širom svijeta razumijeti kompleksni položaj Hrvatske i hrvatskog naroda u komunističkoj Jugoslaviji, a posebno njenih disidenata u borbi za ljudska prava spram državnog represivnog aparata podržanog od strane Zapada. Riječ je o iznimno važnom historiografskom doprinosu koji poziva na promišljanje o osobnoj hrabrosti, istini i slobodi mišljenja – vrijednostima koje su ključne i danas.
