Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Studenti treće i četvrte godine demografije i hrvatskog iseljeništva s nastavnicama Monikom Komušanac i Tamarom Bodor u sklopu Terenske nastave I i Terenske nastave II boravili su od 8. do 11. svibnja u kulturnom središtu Hrvata u Mađarskoj, gradu Pečuhu.
Posjet Generalnom konzulatu Republike Hrvatske i Hrvatskom kazalištu Pečuh
Prvog dana studenti su imali prilike posjetiti Generalni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu. Tamo su ih srdačno dočekali generalni konzul Drago Horvat i konzul savjetnica Miona Ševčik, koji su predstavili njihov djelokrug rada i suradnju s Hrvatima koji su brojna manjina u Gradu Pečuhu. Nakon uvodnog obraćanja, studenti su imali priliku postavljati pitanja vezana uz praktično djelovanje konzulata te o položaju Hrvata u Mađarskoj. Predstavnici su na sva pitanja rado i strpljivo odgovarali, potičući otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja, što je susretu dalo dodatnu vrijednost.
U večernjim satima, program je nastavljen posjetom Hrvatskom kazalištu Pečuh, koje je jedina profesionalna kazališna ustanova uz Mostar izvan Republike Hrvatske. Studenti su ondje prisustvovali premijeri kazališnog komada „Tóték“ autora Istvána Örkénya, igranom na hrvatskom jeziku. Predstava je oduševila gledatelje snažnom izvedbom, atmosferom i porukom koju nosi, a publika je potom izvođače nagradila dugotrajnim pljeskom.
Obrazovni centar Miroslav Krleža
Drugog dana terenske nastave studenti su imali prilike posjetiti Obrazovni centar Miroslav Krleža, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu te poslušati predavanje o Hrvatima u Mađarskoj profesora Stjepana Blažetina o koji je kasnije sa studentima razgledao centar grada i upoznao ih s dogradonačelnikom Pečuha, Gáborom Zagom.
Ravnateljica obrazovnog centra Miroslav Krleža Janja Živković Mandić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i nekadašnja učenica škole održala je prezentaciju o radu škole, a zamjenica ravnateljice Rita Magyar, profesorica njemačkoga i hrvatskoga jezika te etike, povela je studente u razgled Centra koji obuhvaća vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom. Osnovna škola djeluje od 1952. godine, vrtić od 1976., a gimnazija od 1983. Nastava se održava i na hrvatskom i na mađarskom jeziku, a važan predmet je hrvatski narodopis koji obuhvaća književnost, jezik, povijest, etnografiju, geografiju, glazbu, graditeljstvo i manjinsku politiku. Učenici dolaze iz mješovitih sredina, često iz obitelji u kojima se ne govori hrvatski, no škola uspijeva integrirati djecu i razviti njihovu jezičnu kompetenciju, čak do razine C1. Centar surađuje sa deset partnerskih institucija, među kojima su osnovne škole, učenički domovi te fakulteti u Hrvatskoj od kojih je jedan Fakultet hrvatskih studija.
Katedra za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu
Na Sveučilištu u Pečuhu koje datira od 1367. godine djeluje Institut za slavistiku s Katedrom za hrvatski jezik i književnost. Iako katedra postoji od 1949. godine, trenutačno ju čini samo pet nastavnika. Studenti dolaze s različitim predznanjem hrvatskoga jezika, a broj upisanih je ograničen zbog zahtjeva za poznavanjem jezika na razini dovoljnoj za praćenje nastave. Profesor Stjepan Blažetin održao je predavanje na temu Hrvatski tragovi u Pečuhu kojom je obuhvatio migracijske pravce doseljavanja Hrvata na područje Mađarske od 16. do 18. stoljeća te aktualnom stanju Hrvata u Mađarskoj. Prema procjenama Središnjeg statističkog zavoda Mađarske, trenutačni broj Hrvata u Mađarskoj je oko 35 000. Što se tiče Pečuha, procjene se u kako u tom gradu danas živi između tri i četiri tisuće Hrvata. Problem bolje organizacije Hrvata u Mađarskoj je velika raspršenost po regijama, budući da se dio ljudi nalazi uz samu granicu s Austrijom, dio živi oko glavnog grada Budimpešte, te blizu granice sa Slovačkom. Zbog loše povezanosti, taj problem dodatno je potenciran (u Mađarskoj su autoceste skromne kvalitete).
Razgled centra grada i susret s dogradonačelnikom Pečuha
Tijekom razgledavanja Pečuha studenti su posjetili Katedralu svetog Petra i Pavla, znamenitu građevinu i duhovno središte grada. Gospodin Stjepan Blažetin omogućio je ulazak u zgradu gimnazije u kojoj se u razdoblju od 1849. do 1851. godine školovao istaknuti hrvatski književnik August Šenoa po kojem se danas zove Hrvatski akademski klub u Pečuhu. Razgledavanje je zaključeno posjetom Gradskoj kući, gdje je studente pozdravio dogradonačelnik Gábor Zag. U svojem govoru osvrnuo se na politički sustav, funkcioniranje lokalne vlasti, kao i na položaj Hrvata u Pečuhu. Nakon razgovora uslijedio je obilazak zgrade vijećnice, koji je završen odlaskom na vrh tornja s kojeg se pruža panoramski pogled na cijeli grad Pečuh.
Etnografski muzej Hrvata u Mohaču
Treći dan terenske nastave u Mađarskoj, studenti demografije i hrvatskog iseljeništva posjetili su Muzej Dorottya Kanizsai koji se nalazi u centru Mohača. Muzej je osnovan 1923. godine te je jedinstvena muzejska ustanova u gradu Mohaču. Osnovni cilj muzeja je prikazati povijesno i etnografsko istraživanje Mohača te prikupljanje, čuvanje i obrada materijalnih i duhovnih sjećanja Hrvata, Srba i Slovenaca u Mađarskoj. Studenti su imali priliku vidjeti razne narodne nošnje, glazbala, bušarsku odjeću koja se sastoji od muške kožuhe i platnenih gaća ispunjenih slamom na koje se navlače šarene pletene vunene čarape i čizme ili opanke na noge, posuđe kao i ostale stvari koje su koristili južni slaveni u Mađarskoj.
Park tursko-mađarskog prijateljstva u Sigetu
U nedjelju su na povratku u Zagreb studenti posjetili Park tursko-mađarskog prijateljstva u blizini mađarskog grada Sigeta gdje su u spomen slavne bitke iz 1566. godine postavljena brončana poprsja Nikole Šubića Zrinskog i Sulejmana Veličanstvenog.
