Pristupačnost
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Dana 14. svibnja u okviru Festivala povijesti Kliofest, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, predstavljene su knjige Studije iz povijesti Sveučilišta u Zagrebu i Prilozi za povijest Sveučilišta u Zagrebu, urednika Velimira Veselinovića. Knjige su nastale povodom obilježavanja 150. obljetnice od otvaranja modernoga sveučilišta u Zagrebu i 355. obljetnice od njegova utemeljenja. Dočim knjiga Studije sadrži ranije objavljene radove o povijesti Sveučilišta u raznim publikacijama, koji su aktualizirani i nadopunjeni, u knjizi Prilozi predstavljeni su novi i dosad neobjavljeni rezultati istraživanja koji su vezani uz zagrebačko sveučilište. U navedenim knjigama ukupno je objavljen čak 41 rad.
U knjizi Prilozi objavljen je i izvorni znanstveni rad izv. prof. dr. sc. Wollfyja Krašića s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo naslova „Studentske demonstracije u Zagrebu 1959. godine“. U radu se na temelju raznovrsnih dokumenata različitih institucija i organizacija jugoslavenskoga komunističkog režima, sjećanja suvremenika te časopisa hrvatske političke emigracije prikazuju i analiziraju studentske demonstracije koje su izbile u Zagrebu 11. svibnja 1959. godine. Dočim su ih vodeći komunistički dužnosnici na čelu s Josipom Brozom Titom proglasili spojem nezahvalnosti dijela studenata, slabo razvijene „klasne svijesti“ među studentima te djelovanja stanovitog „neprijatelja“, u radu se pobija takvo tumačenje te argumentirano dokazuje da je studentski život zaista bio opterećen brojnim teškoćama i da su postojali objektivni razlozi za nezadovoljstvo. Također, da je u mozaiku motiva za prosvjed kod dijela studenata bilo prisutno i nezadovoljstvo položajem Hrvata u Jugoslaviji.