Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Za emisiju "Globalna Hrvatska", prikazanu na HRT2 programu 8. svibnja 2025. godine, govorile su nastavnice s Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti te Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i doc. dr. sc. Monika Komušanac.
Izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum govorila je o Hrvatskoj nastavi u inozemstvu te je na temelju provedenih znanstvenih istraživanja, koja su uključivala ispitivanje stavova učitelja, istaknula izazove učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i kulture za djecu i mlade hrvatskih iseljenika.
Doc. dr. sc. Monika Komušanac govorila je o važnosti proučavanja migracija te suvremenim migracijskim obrascima Hrvatske, s posebnim naglaskom na izazove vezane uz povratak hrvatskih iseljenika i intentivno useljavanje stranih državljana u Hrvatsku.
U emisiji je najavljena i međunarodna znanstveno-stručna konferencija "Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost" koja će se održati 3. i 4. studenoga 2025. na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Emisiju je moguće pogledati putem multimedijske platforme HRTi.