Sveučilište u Zagrebu postaje dio novonastajućeg Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova

Cilj UNIC saveza je omogućiti stvaranje novog europskog sveučilišta, u okviru Europskog obrazovnog prostora, koje će omogućiti bitno povećanje mobilnosti i uključenosti studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva. 

Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).
Savezu osam europskih sveučilišta, među kojima je i Sveučilište u Zagrebu, dodijeljena je inicijalna potpora za razvoj Europskoga sveučilišta postindustrijskih gradova – UNIC, u okviru poziva European Universities.

 

Prva faza projekta trajat će tri godine, nakon čega se očekuje njegovo produljenje na tri daljnje godine. Očekuje se da će se aktivnosti UNIC-a u punom opsegu razviti tijekom šestogodišnjega razdoblja, ali će Europsko sveučilište postindustrijskih gradova ostati trajna institucionalna forma suradnje partnerskih sveučilišta koja čine UNIC savez. 

Projekt stvaranja UNIC-a ima tri glavne komponente, koje će se najvećim dijelom ostvariti online, odnosno u digitalnom okruženju.

Međusveučilišni kampus (UNIC Campus) omogućit će studentima, istraživačima i sveučilišnim nastavnicima te drugim zaposlenicima, naročito onima u studentskim referadama, laboratorijima i knjižnicama, nesmetanu mobilnost nužnu za učenje, nastavu, poučavanje, znanstveno istraživanje, rad, razmjenu i razvoj znanja unutar UNIC-a, bez obzira na njihovo socioekonomsko i kulturno podrijetlo i stanje. Cilj je osigurati punu uključenost svih kategorija studenata. Očekuje se 50 postotna mobilnost studenata te 25 postotna mobilnost nastavnika i nenastavnog osoblja.

Akademija izrazite raznolikosti (Superdiversity Academy) treba potaknuti sva sveučilišta iz UNIC saveza na prihvaćanje studenata i zaposlenika svih karakteristika i podrijetla. Cilj je otvoriti i razviti nove oblike suradnje te mobilnost studenata i zaposlenika među uključenim sveučilištima.

Gradski laboratoriji (City Labs) oblik su učenja kroz praksu gdje će npr. u Zagrebu kroz definiranu temu “Pomoć građanima nakon potresa”, na fizičkoj lokaciji izvan fakulteta, biti moguće pružiti pomoć onima kojima je pomoć potrebna, s naglaskom na marginalizirane skupine i skupine u određenoj vrsti rizika. Cilj je omogućiti interkulturalno učenje i suradnju.

Upravljačkim odborom projekta institucionalnog oblikovanja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova na razini Sveučilišta u Zagrebu predsjeda Rektor, prof. dr. sc. Damir Boras. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Ivan Koprić, a zamjenica voditelja projekta izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak. Radni tim Sveučilišta u Zagrebu čini više nastavnika i studenata Pravnog fakulteta, među kojima su izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak i izv. prof. Mirela Krešić kao voditeljice komponente Međusveučilišnog kampusa, doc dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić i doc. dr. sc. Teo Giljević kao voditelji Akademije izrazite raznolikosti te prof. dr. sc. Nino Žganec i doc. dr. sc. Ana Opačić koji vode komponentu gradskih laboratorija. Doc. dr. sc. Teo Giljević akademski je koordinator studentskog odbora na razini Sveučilišta u Zagrebu, u koji su kao predstavnici Pravnog fakulteta uključeni studenti Karlo Kožina i Ivana Josipović.  Za komuniciranje i odnose s javnošću na projektu zadužena je dr. sc. Petra Đurman, zajedno s Vesnom Kotarski, voditeljicom Ureda za EU projekte Sveučilišta u Zagrebu. U radnom timu projekta sudjeluju također doc. dr. sc. Koraljka Modić Stanke, izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić i doc. dr. sc. Marko Jurić te nastavnici s drugih sastavnica Sveučilišta. U pojedine zadatke i aktivnosti na projektu uključuju se nastavnici i studenti sa svih sastavnica Sveučilišta te zaposlenici Rektorata. Skupinu za informacijski sustav vodi prof. dr. sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije i informatike, a u provedbi aktivnosti vezanih uz stvaranje zajedničkog informacijskog sustava novog Europskog sveučilišta sudjeluje Sveučilišni računski centar (Srce) i njegovo predstavnik Miroslav Milinović. Uz povjerenike za UNIC projekt na svim sastavnicama zagrebačkog sveučilišta, važnu ulogu imat će i studentski predstavnici svih sastavnica okupljeni u studentski odbor. Očekuje se i formiranje odbora dionika projekta u kojem će biti predstavnici gradske uprave Zagreba, civilnog društva i poslovne zajednice s područja Grada i šire zajednice.

Predstavljanje  UNIC projekta pogledajte u prilogu Televizije Student u kojem je gostovao prof. dr. sc. Ivan Koprić - https://www.youtube.com/watch?v=7UlgQzn69As 

Mission statement and Student Declaration

Tijek i rezultati projekta institucionalnog oblikovanja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC)
u razdoblju 1. listopada 2020. – 28. veljače 2021

UNIC struktura partnera

Pojmovnik

Prezentacija Erasmus university Rotterdam

Projekt Pop -up city labs


Objavljeno: 23. 6. 2021. u 09:53
Danijela Vnučec Grdović

U okviru UNIC projekta sljedeći tjedan (29. i 30.6.) održat će se druga faza Gradskih laboratorija, u okviru koje će se nastojati formulirati rješenja na probleme detektirane tijekom prve faze laboratorija u svibnju. 

 

Kao što smo najavili, detekcija problema samo je prvi korak kojeg želimo nastaviti osmišljavanjem rješenja (faza 2) i njihovom implementacijom u praksi (faza 3).

Ove godine bavimo se temom otpornosti grada Zagreba uslijed aktualnih višestrukih kriza. Zahvaljujući sudjelovanju 184 sudionika i više od 260 uključivanja u 10 sekcija prvog ciklusa gradskih laboratorija, dobili smo detaljniju sliku gdje Zagreb ima jake kapacitete otpornosti, a u kojim bi se područjima oni trebali još nadograđivati. Detaljniji izvještaj biti će uskoro i javno dostupan.

Na temelju više od 20 sati naših virtualnih diskusija tijekom svibnja 2021. godine, utvrdili smo sljedeća četiri problema čije bi rješavanje značajno unaprijedilo kapacitete otpornosti grada Zagreba:

1. Nedostatak cjelovitog sustava upravljanja krizama od prevencije, preko reagiranja i postupanja do oporavka te izostanak vizije o razvoju grada u budućnosti

2. Neadekvatno komuniciranje u krizama

3. Nedovoljna senzibiliziranost za specifičnosti ranjivih društvenih grupa i nedostatak inkluzivne perspektive u sustavu upravljanja krizom

4. Nedostatna znanja, vještine i usvojeni obrazac ponašanja građana i stručnjaka o djelovanju u krizama, o prevenciji rizika do aktiviranja različitih resursa koji mogu pomoći u nošenju s krizama

 

Ove probleme ćemo donijeti u drugu fazu gradskih laboratorija te vas pozivamo da aktivno doprinesete generiranju rješenja. Tome će nam uvelike pomoći partnersko Sveučilište u Corku te tim profesorice Karen Neville. Prof.dr.sc. Karen Neville je osnivačica i direktorica Centra za otpornost (Centre for Resilience and Business Continuity) koji je na temelju niza kolaborativnih EU projekata iz FP7 i Horizon programa razvio impresivan sustav za upravljanje krizama i jačanje otpornosti grada. Više na: http://crbc.ucc.ie/, https://www.cubsucc.com/faculty-directory/dr-karen-neville/

 

Program rada virtualne platforme u drugoj fazi UNIC Gradskog laboratorija 2021: Otporan Zagreb

29.06.2021., Utorak

14.00 – 16.00 Lokalna radionica i generiranje rješenja za Zagreb

 

30.06.2021., Srijeda

Zajednička radionica Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Corku

12.00 – 13.30 Prezentacija primjera iz Corka za postupanja u krizama

13.30 – 14.30 Zajednička radionica (4 grupe) radi generiranja rješenja za Zagreb

14.30 - 16.00 Diskusija i zaključci

 

Prijave na ovaj ciklus gradskih laboratorija možete učiniti putem sljedeće poveznice https://forms.gle/N9GgETHXnAXxhM389

Sve dodatne upite možete uputiti na nzganec@pravo.hr ili ana.opacic@pravo.hr

 

 

Image previewImage preview

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS