Sloboda volje
Šifra: 239764
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Anto Gavrić
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Anto Gavrić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Povijesnofilozofijska rekonstrukcija razvojnoga slijeda u razumijevanju slobode od početnoga shvaćanja slobode kao "sposobnosti izabiranja", odnosno kao "svojstva" koje pripada ljudskoj volji, do prerastanja slobode u jednu od središnjih kategorija filozofskoga mišljenja.
Upoznavanje s tri temeljna razvojna stadija u razumijevanju i filozofskom artikuliranju pojma slobode, prvenstveno na podlozi tekstova ključnih protagonista toga napredovanja u svijesti o slobodi - Aristotela, Augustina i Kanta - na kojem se zasnivao ne samo imanentni razvoj filozofske misli nego i ukupni razvoj zapadnoga civilizacijskoga kruga. Na prvom razvojnom stadiju u okvirima grčke filozofije sloboda se razumije kao sposobnost ili mogućnost izbora u sferi onoga što je u moći čovjeka. Sloboda postaje osobinom volje s metafizičkim i kozmičkim implikacijama u filozofskoj i teološkoj misli Aurelija Augustina. Premda je taj krucijalni pomak u razumijevanju slobode kod Augustina zapravo "iznuđen", jer je nastao kao uzgredni doprinos u sklopu rješavanja problema zla u svijetu, njime je otvoren put prema Kantovu koncipiranju slobode kao posebnoga kauzaliteta kojim se uspostavlja ravnopravna protusfera onom postojećem (Sein - Sollen), odnosno "carstvo slobode" kao protupojam "carstva prirode".

Akademska postignuća na razini programa kojima predmet pridonosi:
Poznavanje i razumijevanje temeljnih filozofskih kategorija.
Poznavanje i razumijevanje metodologije filozofskoga mišljenja u razvijanju filozofskih pojmova.
Poznavanje i razumijevanje imanentne metodološke povezanosti filozofskih disciplina.
Poznavanje i razumijevanje kategorijalne povezanosti etike s drugim filozofskim disciplinama.
Poznavanje i razumijevanje najvažnijih filozofema u povijesti filozofije.
Poznavanje i razumijevanje standardnoga filozofskoga nazivlja.
Sposobnost interpretacije i prosudbe filozofskih pojmova, argumenata i teorija.
Sposobnost kritičkoga čitanja i analize filozofskih (posebice klasičnih) tekstova.
Sposobnost primjene filozofskih znanja i tehnika u rješavanju različitih filozofskih problema.
Sposobnost pripremanja filozofskih izlaganja i pisanih radova.
Sposobnost argumentiranoga sudjelovanja u filozofskoj raspravi.

Očekivana akademska postignuća na razini predmeta:
Identificirati politička, društvena, kulturna i duhovna kretanja.
Pokazati kompetentno sudjelovanje u raspravama o aktualnim problemima.
Stvoriti orijentacijsko znanje za neposredne izazove koje donosi suvremena civilizacija.
Izgraditi sposobnost za savjetodavnu ulogu u individualnim i društvenom životu filozofskim, etičkim i moralnim prijeporima.
Potvrditi osposobljenost za suvremene intelektualne debate.

Opis sadržaja predmeta
1. Uvodno izlaganje: sloboda volje u svojoj mnogoznačnosti (teološki, umjetnički, politički, filozofski i etički aspekt)
2. Tri stadija u napredovanju svijesti o slobodi (mogućnost izbora, mogućnost odstupanja od kauzaliteta, mogućnost vlastitoga kauzaliteta)
3. Sloboda u grčko-rimskom općem razumijevanju; sloboda u homerskom duhovnom obzoru; politička sloboda u polisu;
4. Herodot: politička sloboda kao isonomia (jednakost pred zakonom); politička sloboda i demokracija - grčko razumijevanje (Platon, Aristotel)
5. Politička sloboda i demokracija - novovjeko razumijevanje (Rousseau: la volonte generale - la volonte de tous, Kant)
6. Sloboda u grčkoj filozofiji (sofistika, Sokrat, sokratovske škole, Platon itd.)
7. Augustin: teološki i filozofski kontekst; odnos prema maniheizmu
8. Augustin: problem zla (grijeha) u svijetu
9. Augustin: sloboda kao svojstvo volje i objašnjenje podrijetla zla u svijetu
10. Augustin: o karakteru slobodne volje
11. Kant: sloboda volje kao kauzalitet
12. Kant: sloboda volje kao djelovanje prema predodžbi zakona; zakon slobode i zakon prirode
13. Kant: praktička načela i moralni zakon
14. Kant: autonomija i heterenomija
15. Kant: sloboda kao postulat čistoga praktičkoga uma
Literatura:
1. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura

2. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura

3. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura

4. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura

5. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura

6. semestar
FIL (1826): Izborni kolegiji - Redovni studij - Filozofija i kultura
Termini konzultacija:
Obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS