Izazovi društvene stratifikacije u Hrvatskoj

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Gotovo od samih početka sociologije, društvena stratifikacija jedno je od temeljnih područja njenog bavljenja. Sposobnost da se analizira društvena morfologija, da se društvo analizira u terminima društvene hijerarhije, bilo u vidu društvenih klasa, društvenih stratuma ili društvenih kategorija, jedno je od temeljnih određenja sociološke profesije.
Na početku dvadeset i prvog stoljeća društvena stratifikacija ponovno je vrlo aktualno područje sociološkog proučavanja. Naime, brojna istraživanja i analize sve snažnije indiciraju kako se u suvremenim društvima ponovno odvijaju intenzivni procesi društvenog raslojavanja. Javljaju se novi društveni rascjepi, a društvena stratifikacija ponovno se zaoštrava. Shodno tome ponovno se i sve izrazitije aktualiziraju pitanja o mogućnostima vertikalne društvene pokretljivost, društvene otvorenosti, ali i pitanja o tome da li sve jačanje društvenih nejednakosti ugrožava i samu opstojnost suvremenih demokratskih političkih poredaka.

Kroz ovaj kolegij pokušati ćemo odgovoriti na sljedeća pitanja: koji su temeljni sociološki koncepti u stratifikacijskim analizama, koji su dominantni teorijski pristupi, kakvo je stratifikacijsko obličje suvremenog hrvatskog društva, na koji način se ono stratificira i kakva je njegova stratifikacijska dinamika u zadnjih sto godina.
Shodno tome, osnovne tematske jedinice kolegija su sljedeće:
1. Klasične teorije o društvenoj stratifikaciji (Marx, Weber, Davis i Moore), izvorišta društvene stratifikacije u europskim društvima kroz povijest.
2. Obilježja stratifikacijskih sustava: dihotomna ili višestruka stratifikacija, oštrina i ridignost stratifikacijskog sustava, stupanj stratifikacijske kristalizacije.
3. Suvremeni teorijski koncepti društvene stratifikacije: neoveberovska stratifikacijska shema J. Goldhtrhopea, klasna shema Erika O. Wrighta, stratifikacijski koncept P. Borudieua, koncept "smrti klasa".
4. Stratifikacijska dinamika modernih društava zapadnog civilizacijskog kruga - od piramidalnog stratifikacijskog obličja prema stratifikacijskom obličju košnice: promjene stratifikacijskih poredaka u zadnja tri stoljeća.
5. Srednja klasa - stožerna klasa suvremenih društava. Osnovna sociološka određenja srednje klase, promjene u društvenoj podjeli rada kao izvorišta nastanka novih srednjih stratuma, transformacije u stratifikacijskim obličjima uslijed širenja srednjih klasa, srednja klasa i post-fordovski kapitalizam.
6. Dvadeset i prvo stoljeće: rast društvenih razlika ili doba ujednačavanja. Novi društveni rascjepi, raslojavanje na socioekonomskom vrhu - analize T. Pikettya i B. Milanovića. Zbog čega dolazi do rasta ekonomskih nejednakosti? Kako se mjere ekonomske nejednakosti (Gini koeficijent, kvintili omjer dohotka).
7. Kako stoji Hrvatska u pogledu ekonomskih nejednakosti?
8. Promjene stratifikacijske strukture hrvatskog društva u dvadesetom i dvadeset i prvom stoljeću.
9. Stratifikacijska struktura suvremenog hrvatskog društva - analiza novih istraživanja društvene strukture.