Izazovi društvene stratifikacije u Hrvatskoj

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Gotovo od samih početka sociologije, društvena stratifikacija jedno je od temeljnih područja njenog bavljenja. Sposobnost da se analizira društvena morfologija, da se društvo analizira u terminima društvene hijerarhije, bilo u vidu društvenih klasa, društvenih stratuma ili društvenih kategorija, jedno je od temeljnih određenja sociološke profesije.
Na početku dvadeset i prvog stoljeća društvena stratifikacija ponovno je vrlo aktualno područje sociološkog proučavanja. Naime, brojna istraživanja i analize sve snažnije indiciraju kako se u suvremenim društvima ponovno odvijaju intenzivni procesi društvenog raslojavanja. Javljaju se novi društveni rascjepi, a društvena stratifikacija ponovno se zaoštrava. Shodno tome ponovno se i sve izrazitije aktualiziraju pitanja o mogućnostima vertikalne društvene pokretljivost, društvene otvorenosti, ali i pitanja o tome da li sve jačanje društvenih nejednakosti ugrožava i samu opstojnost suvremenih demokratskih političkih poredaka.

Kroz ovaj kolegij pokušati ćemo odgovoriti na sljedeća pitanja: koji su temeljni sociološki koncepti u stratifikacijskim analizama, koji su dominantni teorijski pristupi, kakvo je stratifikacijsko obličje suvremenog hrvatskog društva, na koji način se ono stratificira i kakva je njegova stratifikacijska dinamika u zadnjih sto godina.
Shodno tome, osnovne tematske jedinice kolegija su sljedeće:
1. Klasične teorije o društvenoj stratifikaciji (Marx, Weber, Davis i Moore), izvorišta društvene stratifikacije u europskim društvima kroz povijest.
2. Obilježja stratifikacijskih sustava: dihotomna ili višestruka stratifikacija, oštrina i ridignost stratifikacijskog sustava, stupanj stratifikacijske kristalizacije.
3. Suvremeni teorijski koncepti društvene stratifikacije: neoveberovska stratifikacijska shema J. Goldhtrhopea, klasna shema Erika O. Wrighta, stratifikacijski koncept P. Borudieua, koncept "smrti klasa".
4. Stratifikacijska dinamika modernih društava zapadnog civilizacijskog kruga - od piramidalnog stratifikacijskog obličja prema stratifikacijskom obličju košnice: promjene stratifikacijskih poredaka u zadnja tri stoljeća.
5. Srednja klasa - stožerna klasa suvremenih društava. Osnovna sociološka određenja srednje klase, promjene u društvenoj podjeli rada kao izvorišta nastanka novih srednjih stratuma, transformacije u stratifikacijskim obličjima uslijed širenja srednjih klasa, srednja klasa i post-fordovski kapitalizam.
6. Dvadeset i prvo stoljeće: rast društvenih razlika ili doba ujednačavanja. Novi društveni rascjepi, raslojavanje na socioekonomskom vrhu - analize T. Pikettya i B. Milanovića. Zbog čega dolazi do rasta ekonomskih nejednakosti? Kako se mjere ekonomske nejednakosti (Gini koeficijent, kvintili omjer dohotka).
7. Kako stoji Hrvatska u pogledu ekonomskih nejednakosti?
8. Promjene stratifikacijske strukture hrvatskog društva u dvadesetom i dvadeset i prvom stoljeću.
9. Stratifikacijska struktura suvremenog hrvatskog društva - analiza novih istraživanja društvene strukture.

1. Sociologija, Društvena stratifikacija, marksistička perspektiva, str 33-36.
   Suvremene teorije stratifikacije, str 111- 122., Haralambos Michael Holborn, Martin, Golden Marketing, 2002.
2. Funkcionalizam u sociologiji, Socijalna stratifikacija, str. 50-56., Ivan Kuvačić, Znanje, 1990.
3. Sociologija Maxa Webera, Dimenzije društvene slojevitost, str. 151-162., Mihailo Đurić, Znanje, 1987.
4. Strukture na izmaku. Klase, sukobi i socijalna mobilnost, Socijalna struktura i socijalna stratifikacija, str. 9-20., Duško Sekulić, Hrvatsko sociološko društvo, 1991.
5. Social Stratification. Class, Race and Gender in Sociological Perspecitive, Gloom, Doom and Inequalities, str 2-27., Grusky David i Ku. C. Manwai, 2008.
6. Kapital u 21. stoljeću, Poglavlje 8: Dva svijeta, str 305-381., Thomas Piketty, Profil, 2014.
7. Formiranje poduzetničke elite u Hrvatskoj, Sekulić Duško i Šporer Željka, Revija za sociologiju, 31, 1-2, 2000.

1. Why class is too soft a category to capture the explosiveness of social inequality at the beginning of the twenty-first century, , Urlich Beck, The British Journal of Sociology Volume 64 Issue 1 64 (1), 2013.

SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni

SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Nastavnički
SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni