Hrvatski identitet

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Opis predmeta, ishodi učenja, obveze na predmetu, literatura i način pisanja eseja

Opis predmeta:
Predmet se bavi teorijskim i povijesnim razumijevanjem hrvatskog identiteta kao složenog društvenog, kulturnog i komunikacijskog procesa. Polazeći od suvremenih teorija identiteta i kulture, osobito sistemske teorije društva i diskurzivnih pristupa identitetu, studenti će upoznati načine na koje se identitet oblikuje kroz komunikaciju, institucije, povijesno pamćenje, političke procese i kulturne prakse.
U prvome dijelu kolegija obrađuju se temeljni koncepti identiteta: odnos pojedinca i društva, identitet kao konstrukcija, uloga kulture i globalizacije te razlike između osobnog, društvenog i nacionalnog identiteta. Posebna se pozornost posvećuje razumijevanju identiteta kao promjenjive i povijesno uvjetovane kategorije koja nastaje kroz razlike, simboličke sustave i društvene komunikacije.
U drugome dijelu kolegija analiziraju se europski i nadnacionalni konteksti identiteta te odnos nacionalnog i nadnacionalnog identiteta u suvremenoj Europi. Razmatraju se procesi integracije, migracija i globalizacije te njihovi učinci na samorazumijevanje zajednice.
Treći dio kolegija usmjeren je na konkretne oblike oblikovanja hrvatskog identiteta kroz povijest i kulturu: uloga tradicije, kulturnog pamćenja, književnosti, političkih ideja i simboličkih reprezentacija. Posebno se analiziraju povijesne interpretacije, kulturni obrasci i suvremeni društveni diskursi kroz koje se identitet proizvodi, stabilizira i mijenja.
Cilj kolegija je osposobiti studente za kritičko razumijevanje identiteta kao dinamičnog društvenog fenomena te razviti sposobnost analize kulturnih i političkih procesa koji sudjeluju u oblikovanju hrvatskog identiteta u prošlosti i sadašnjosti.

Ishodi učenja
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
- objasniti temeljne teorijske pristupe identitetu s naglaskom na društvene i komunikacijske modele identiteta
- razlikovati osobni, društveni i nacionalni identitet te opisati njihove međusobne odnose
-analizirati hrvatski identitet u povijesnom i suvremenom društvenom kontekstu
-protumačiti ulogu kulture, simboličkih sustava i povijesnog pamćenja u oblikovanju identiteta
-objasniti odnos nacionalnog i nadnacionalnog identiteta u kontekstu europskih integracija i globalizacije
-primijeniti teorijske koncepte identiteta na konkretne primjere iz kulture, politike i društva
-kritički vrednovati različite interpretacije hrvatskog identiteta u znanstvenoj i javnoj komunikaciji
-samostalno napisati strukturirani akademski rad temeljen na znanstvenoj literaturi i pravilima citiranja
-argumentirano usmeno obrazložiti vlastite zaključke o identitetu u raspravi

Obveze na predmetu

- redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravama
- čitanje zadane literature i priprema za seminarske razgovore
- pisanje eseja na odabranu temu
- obrana eseja u završnoj raspravi i provjeri znanja

Teme eseja:
1. Može li se nacionalni identitet razumjeti bez pretpostavke postojanja kolektivne svijesti ako identitet nastaje kroz komunikaciju u društvu
2. Na koji način simbolički sustavi kulture oblikuju osjećaj pripadnosti prema teorijama Eagletona i Čačinović
3. U kojoj mjeri globalizacija istodobno razara i učvršćuje nacionalni identitet suvremenih zajednica
4. Kako se hrvatski nacionalni identitet oblikuje u odnosu prema europskom identitetu i procesima integracije
5. Kako interpretacije povijesti i kolektivno pamćenje sudjeluju u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta
6. Na koji se način identitet mijenja u iskustvu migracije na primjeru hrvatske dijaspore
7. Gdje se nalazi granica između osobnog identiteta pojedinca i društvenog identiteta zajednice
8. Kako politički diskursi i ideologije sudjeluju u stvaranju i održavanju nacionalnog identiteta
9. Na koji način simboli i rituali od tradicije do suvremenih reprezentacija stabiliziraju identitet zajednice
10. Postoji li stabilan nacionalni identitet u pluralističkom društvu ili je identitet nužno promjenjiv proces

Temeljna literatura

Luhmann, Niklas (2011) Društvo društva. Zagreb: Naklada Breza.
Eagleton, Terry (2002) Ideja kulture. Zagreb: Jesenski i Turk.
Mihelj, Sabina (2001) Identiteti i globalizacija: mitovi i realnost. Revija za sociologiju, Vol. 32 No. 3-4
Matić, Dunja (2012) Identitet, identifikacija i politike predstavljanja. Filozofska istraživanja, Vol. 32 No. 1
Cifrić, Ivan (2006) Social identity in Croatia: a concept and dimensions of social identity. Socijalna ekologija, Vol. 15 No. 3

Dodatna i dopunska literatura

Pinterič, Uroš (2005) Nacionalni i nadnacionalni identitet u kontekstu europske integracije i globalizacije. Društvena istraživanja, Vol. 14 No. 3 (77)
Sršen, Andreja (2013) Konstrukcija europskog identiteta ? prilog prepoznavanju upitnoga konteksta. Međunarodne studije, Vol. XIII No. 2
Vučetić, Marko (2010) Identitet osobe i sloboda. Riječki teološki časopis, Vol. 36 No. 2
Piskač, Davor; Sršen, Andreja (2012) Hrvatski nacionalni identitet i Europska unija. Slavia Meridionalis, 12
Piskač, Davor; Sršen, Andreja (2015) National Identifiers of Croatian Immigrants in Toronto. Toronto Slavic Quarterly, 55Piskač, Davor (2013) Pavao Ritter Vitezović i njegov doprinos u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta. Zbornik Treće kroatološke konferencije
Lukić, Zorislav; Skoko, Božo (ur.) (2009) Hrvatski identitet. Zagreb: Matica hrvatska
Labus, Mladen; Veljak, Lino; Maskalan, Ana; Adamović, Mirjana (2014) Identitet i kultura. Zagreb: Institut za društvena istraživanja
Čačinović, Nadežda (2012) Kultura i civilizacija. Zagreb: Školska knjiga
Morin, Edgar (2006) Europska kultura i europsko barbarstvo. Zagreb: AGM
Schwanitz, Dietrich (2007) Opća kultura: sve što treba znati. Zagreb: Mozaik knjiga

Upute za pisanje eseja
Esej predstavlja samostalni znanstveni rad u kojem student analizira odabranu temu iz područja hrvatskog identiteta na temelju obvezne i dodatne literature.
Opseg rada
Rad mora imati najmanje 6000 riječi (bez popisa literature i priloga).
Struktura rada
Rad mora sadržavati sljedeće dijelove
-naslovna stranica s osnovnim podacima
-uvod u kojem se jasno definira problem, cilj rada i istraživačko pitanje
-teorijski okvir u kojem se prikazuju relevantne teorije i pojmovi iz literature
-analitički dio u kojem se razvija argumentacija i interpretacija teme
-raspravu u kojoj se povezuju teorija i analiza te iznose vlastiti zaključci
-zaključak u kojem se sažimaju rezultati i odgovara na istraživačko pitanje
-popis literature
-eventualni prilozi

Način pisanja
-rad mora biti napisan akademskim stilom i jasnim standardnim hrvatskim jezikom
-potrebno je izbjegavati esejistički i publicistički stil te osobne impresije bez argumentacije
-tvrdnje moraju biti potkrijepljene literaturom i logičkom argumentacijom
-potrebno je razlikovati vlastite stavove od citiranih autora

Citiranje i literatura
-obvezna je primjena APA sustava citiranja
-svi navodi, parafraze i ideje preuzete iz literature moraju biti označeni u tekstu
-popis literature mora biti usklađen s navodima u tekstu
-nepravilno citiranje i prepisivanje smatra se plagijatom

Tehničke upute
-font Times New Roman veličina 12
-prored 1.5
-margine 2.5 cm
-obostrano poravnanje teksta
-numerirane stranice
-bilješke (fusnote) koristiti samo kada su nužne

Predaja rada

Rad se predaje u elektroničkom obliku .
Rad koji ne zadovoljava minimalne formalne uvjete neće se prihvatiti na ocjenjivanje.

Obavezni predmet - Izvanredni studij - Kroatologija

Obavezni predmet - Izvanredni studij - Kroatologija