Ekonomska sociologija
Šifra: 211193
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Ivan Burić
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Ivan Burić - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
1974. godine američki sociolog Mark Granovetter otkrio je da su za uspješan pronalazak posla korisne tzv. "slabe veze". Drugim riječima, korisne informacije o novom poslu prije će vam pružiti poznanik, neko koga rijetko susrećete, kojeg slabo poznajete nego brat, sestra, rođak ili dobar prijatelj. Također, Granovetter je snažno afirmirao i korištenje tzv. mrežne analize, statističke procedure kojom je moguće analizirati smjer i intenzitet društvenih odnosa pojedinca.
Teorija slabih veza i mrežna analiza samo su neki od doprinosa ekonomske sociologije sociološkoj znanosti. Naime, u zadnjih pola stoljeća ekonomska sociologija predstavlja važnu posebnu sociologiju, gotovo nezaobilaznu u tumačenju suvremenih društvenih pojava. Razlog tome je što ekonomski fenomeni intenzivno prožimaju sve društvene sfere, pa je stoga razumijevanje društvenih pojava gotovo nemoguće bez uzimanja u obzir zbivanja u domeni ekonomije. Primjerice, gotovo je nemoguće razumjeti promjene u društvenim vrijednostima u Hrvatskoj u zadnjih tridesetak godina, a da se iz vida ispusti fenomen ekspanzije potrošačkog društva i potrošačke kulture.

Zbog čega u nekim društvima ima više, a u nekim manje korupcije? Je li samo stvar u društvenim institucijama i političkim odnosima ili postoje i neka druga objašnjenja? Koja je razlika između korupcije i klijentelizma i zašto su to društveno razarajuće neformalne prakse? Što je to crony, a što politički kapitalizam i gdje je tu Hrvatska? Kako su pomoću kulture objašnjeni uzroci zrakoplovnih nesreća avionskog prijevoznika iz J. Koreje. Zašto neke nacije propadaju, a druge uspijevaju? Zašto je Hrvatska jedan od europskih šampiona u prekarnom radu i što su njegova obilježja? Koja su obilježja tzv. platformskog rada i gig ekonomije? Kako će robotika i AI utjecati na tržište rada u doglednoj budućnosti? Treba li uvesti univerzalni temeljni dohodak i zašto? Zbog čega je kuga iz 14 stoljeća jedan od razloga razvojnog zaostajanja istočne u odnosu na zapadnu Europu? Što je to "šest ubojitih aplikacija" zbog kojih je zapadna civilizacija zavladala svijetom u zadnjih 500 godina. Zašto plaće profesora sociologije ovise o tome koliko građani troše u shopping centrima? Na koji način vaše druženje s prijateljima u slobodno vrijeme doprinosi rastu profita Adidasa, Samsunga ili Googla?

Sva ova pitanja predstavljaju područja bavljenja ekonomske sociologije. Na njih, ali i na mnoga druga, odgovorit ćemo kroz predavanja, diskusije i seminare u okviru ovog kolegija.

Osnovne tematske jedinice koje će biti obrađene kolegijem su sljedeće:
1. Utemeljitelji ekonomske sociologije: de Tocqueville, Marx, Weber, Polanyi.
2. Tržište: kako ekonomisti, a kako sociolozi određuju pojam tržišta (von Hayek, von Mises, Weber, White, Bourdieu).
3. Nova ekonomska sociologija: osnovna obilježja, interakcionistička koncepcija tržišta, Granovetter i teorija slabih veza, sociologija mreža i mrežna analiza.
4. Mrežna analiza u praksi: osnovni pojmovi mrežne analize. Primjeri mrežne analize. Kako se provodi mrežna analiza? Mogućnosti provedbe MA u statističkom programu JASP.
5. Tvrtka: tvrtka kao ekonomska organizacija, ekonomski i sociološki pristup u proučavanju tvrtke, industrijska sociologija i tvrtka.
6. Kultura i ekonomsko djelovanje: utjecaj kulture na ekonomiju, institucionalističko shvaćanje kulture kao skupa neformalnih društvenih normi, važnost neformalnih normi u društvenoj promjeni, institucionalizam Douglasa Northa.
7. Kapitalizam: kako se razvija kapitalizam (Marx, Weber, Mokyr, McCloskey), obilježja suvremenog post-fordovskog ili refleksivnog kapitalizma, crony i politički kapitalizam.
8. Potrošačko društvo: razvoj potrošačkog društva, osnovni strukturalni preduvjeti potrošačkog društva (nova sredstva za potrošnju, financijska industrija i industrija oglašavanja), što su to procesi komodifikacije i marketizacije i kako se oni manifestiraju u suvremenim društvima?
9. Inovacije kao dio kulture digitalnog doba? Što je to disrupcija i zašto je ona važna za društveno-ekonomski razvoj?
10. Zašto nacije propadaju? Analiza odabranih poglavlja iz knjige: Robinson i Acemoglu (2017). Zašto nacije propadaju? Zagreb: Mate.
11. Prekarni rad i analiza filma Kena Loach-a Sorry We Missed You!

Nastava se izvodi u formi 15 sati predavanja i 15 sati seminara.
Literatura:
  1. Poglavlja koja se obrađuju:
    Klasici ekonomske sociologije, str 1-32
    Suvremena ekonomska sociologija, str 32-52
    Tvrtke, str 74-103.
    Ekonomski i sociološki pristup tržištima 104-130
    Tržišta u povijesti, str 131 - 158.
    Ekonom. organizacije, str 54-73
  2. Poglavlja koja se obrađuju:
    Teorije koje ne vrijede, str 48-73.
    Stvaranje blagostanja i siromaštva, str. 76-101.
    Vidio sam budućnost i ona funkcionira: str. 133-141.
    Na našem terenu: prepreke razvoju, str 225-257.
  3. Poglavlje koje se obrađuje:
    Hrvatska: osnovni strukturalni elementi potrošačkog društva, str 63-93.
Preporučena literatura:
  1. Poglavlja:
    Rad u digitalnom dobu, str 171-208.
    Inovacije kao dio kulture digitalnog doba, str. 107-130.
  2. Nastanak kapitalističkog tvorničkog sustava i suvremenih kapitalističkih tvrtki, str. 163-204
  3. Dolaze roboti, str 15-43.
  4. Poglavlje:
    Etnička teorija avionskih nesreća
  5. Prave boje i skrivena povijest poslijeratne Amerike, str. 72-91
1. semestar Ne predaje se
SOC-dipl (4469): Izborni kolegiji - Redovni studij - Sociologija

2. semestar
SOC-dipl (4469): Izborni kolegiji - Redovni studij - Sociologija
SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni

3. semestar Ne predaje se
SOC-dipl (4469): Izborni kolegiji - Redovni studij - Sociologija

4. semestar
SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Nastavnički
SOC-dipl (4469): Izborni kolegiji - Redovni studij - Sociologija
SOC-dipl (4421): Izborni kolegiji u 2. semestru (ZN i NAST smjer) - Redovni smjer - Znanstveni
Termini konzultacija:
  • izv. prof. dr. sc. Ivan Burić:

    Ponedjeljak, 11.00 - 12.00

    Lokacija:
Obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS