Znanstveno-stručna konferencija „Hrvatski jezik i kultura u inozemstvu: pogled u prošlost, sadašnjost, budućnost”, u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, uspješno je završila s radom 4. studenoga 2025. godine. Tijekom dvodnevnog programa brojni su znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske te iz inozemstva raspravljali o ključnim pitanjima očuvanja hrvatskoga jezika, kulture i nacionalnoga identiteta u kontekstu suvremenih društvenih, obrazovnih i demografskih izazova.

Plenarna izlaganja otvorila su temeljne teme konferencije, usmjerene prema budućnosti hrvatskoga jezika i identiteta u globaliziranom svijetu.

Prof. dr. sc. Marko Tadić, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uvodno je predstavio novi Zakon o hrvatskom jeziku i strateške smjernice hrvatske jezične politike, usmjerene na jačanje poučavanja hrvatskoga jezika u inozemstvu te među strancima u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, redovita profesorica i savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, istaknula je osjetljiv položaj Hrvata u Crnoj Gori te naglasila potrebu sustavne zaštite njihove kulturne i jezične baštine.

Prof. dr. sc. Lidija Cvikić, redovita profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upozorila je na važnost znanstveno utemeljene i metodički suvremene nastave hrvatskoga kao inoga jezika, osobito u ranom odgoju i obrazovanju.

Izv. prof. dr. sc. Jasna Novak Milić sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyju istaknula je kako globalizacija i digitalne tehnologije, unatoč mogućim izazovima za očuvanje jezičnog identiteta dijaspore, istodobno otvaraju nove prostore za povezivanje i razvoj hrvatskoga jezika i kulture u svijetu.

U brojnim sekcijskim izlaganjima potvrđena je središnja uloga hrvatske nastave u inozemstvu – osobito u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj i Mađarskoj, ali i u drugim državama  – u njegovanju jezične i kulturne svijesti mlađih naraštaja. U mnogim iseljeničkim zajednicama nezamjenjivu ulogu imaju i hrvatske katoličke misije te župne zajednice, koje su, uz obrazovne ustanove i udruge, bile i ostale stožeri očuvanja jezika, kulture i vjerskoga identiteta, ali i mostovi povezivanja hrvatskih obitelji i djece s domovinom.

Sudionici su naglasili potrebu za modernizacijom nastavnih programa, digitalizacijom obrazovnih sadržaja i jačanjem suradnje između učitelja, roditelja, institucija i državnih tijela. Predstavljeni su primjeri uspješne dvojezične i interkulturalne prakse koji pridonose razvoju komunikacijskih kompetencija, ali i dubljem osjećaju identitetske povezanosti učenika.

Posebna je pozornost posvećena istraživanjima kulturne i obrazovne formacije Hrvata u svijetu, u kojima su jezik i tradicija prepoznati kao ključni čimbenici očuvanja osjećaja pripadnosti. Značajan dio izlaganja obuhvatio je teme književnosti, leksikografije i kulture – od proučavanja latinskoga nasljeđa i književnosti u egzilu do suvremenih pristupa u nastavi hrvatskoga jezika i istraživanja stvaralaštva Hrvata u iseljeništvu. Posebno su istaknuti projekti koji digitalno povezuju hrvatski iseljenički tisak te inicijative za očuvanje kulturne baštine u Australiji, Mađarskoj i Vojvodini.

U okviru konferencije obrađeni su gospodarski i demografski aspekti suvremene Hrvatske: od integracije doseljenika i povratnika do njihove uloge u demografskoj i gospodarskoj revitalizaciji zemlje. Raspravljalo se o motivima iseljavanja i povratka, o povezanosti demografskih kretanja s nacionalnom sigurnošću te o psihološkim i društvenim aspektima integracije u domovini.

Iz brojnih izlaganja može se iščitati zajednički zaključak: hrvatski jezik, kultura i identitet nerazdvojivo su povezani s ukupnim razvojem hrvatskoga društva, a međunarodna suradnja, obrazovanje i digitalna povezanost predstavljaju temeljne preduvjete jačanja odnosa između Hrvatske i njezine dijaspore.

Konferencija je doprinijela i planovima za izradu zajedničke strategije očuvanja hrvatskoga identiteta u budućnosti, u kojoj će obrazovanje, kultura i jezik imati središnje mjesto. Razvijanje svijesti o tim ključnim sastavnicama narodnoga života pridonijet će trajnom dijalogu između znanstvenih institucija, iseljeništva i državnih tijela Republike Hrvatske.

Organizatori s Fakulteta hrvatskih studija ovom su uspješnom konferencijom još jednom potvrdili kako su kreativan katalizator novih znanstvenih spoznaja, kulturnoga dijaloga i stvaralačkoga nadahnuća koje pridonosi općem dobru i razvoju hrvatskoga naroda.

Poveznice:

Program konferencije

Knjižica sažetaka