Studentice Jana Benković, Lucija Jurić, Irma Majer i Marta Vulje predstavljale su Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na četrnaestoj Komunikološkoj školi Matice hrvatske. Program je održan od 26. do 29. listopada 2026. u Hrvatskoj Kostajnici, a okupio je dvanaest studentica s triju sveučilišta iz Zagreba i Mostara. Osim studentica s Fakulteta hrvatskih studija, sudjelovale su studentice novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, komunikologije s Hrvatskog katoličkog sveučilišta i novinarstva/odnosa s javnošću s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Škola je ove godine nosila naslov „Od neprilike do prilike: komunikacija u kriznim vremenima”, a poseban naglasak stavljen je na komunikaciju tijekom krize, ali i na postkriznu komunikaciju. U sadašnjem vremenu ispunjenom brojnim neprilikama: politički nemiri, prosvjedi, ratovi, pandemije, prirodne katastrofe i klimatske promjene, tema koja se obrađuje je i više nego dobrodošla. Njena obrada otvara mogućnosti poboljšanja koordinacije medijskih stručnjaka, testira se pripremljenost, odgovornost i brzina provjere točnih informacija, ali i oblikovanje vijesti kako bi se postiglo što veće razumijevanje i solidarnost u društvu pri opravku.

Komunikološka škola Matice hrvatske pokrenuta je 2008. godine s namjerom da studentima novinarstva i komunikologije omogući dodatno obrazovanje iz područja medija. Dosad je u programu sudjelovalo trinaest generacija (više od 150 studenata), a neki od prijašnjih polaznika danas se nalaze na vodećim pozicijama u akademskoj zajednici, korporacijama i medijima. Ovogodišnju školu organizirala je Jelena Gazivoda, voditeljica Ureda komunikacija i medija Matice hrvatske, uz suradnju Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, a financijsku potporu pružili su HEP i LNG Hrvatska.

Goran Galić, glavni urednik Vijenca, uime predsjednika Matice hrvatske Damir Zorića, s predsjednicom Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici Marijom Krupić i gradonačelnikom Hrvatske Kostajnice Daliborom Bišćanom održao je pozdravni govor i svečano otvorio komunikološku školu 26. listopada. Nakon svečanog otvaranja prvo predavanje u radnom dijelu programa održala je pročelnica Odjela za medije MH Jasna Vaniček-Fila (Vijeća za medije). Na predavanju pod naslovom „Mediji jučer, danas, sutra – komunikacijski izazovi za novinare, čitatelje, gledatelje i slušatelje“ osvrnula se na zahtjevnost novinarskog posla u suvremenom društvu. Zatim je Goran Galić predavanjem „Izazovi i prilike u svijetu medija“ povijesnim osvrtom na novinarsku struku ukazao na odgovornost koja se nalazi na svim medijskim stručnjacima, ali je podsjetio i na 19. stoljeće i potres koji je zadesio tadašnji Zagreb i tekstove koje je donosio tadašnji Vienac pod urednikom Augustom Šenoom. Naposljetku su se programu priključili i predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić i glavni tajnik Ivica Nuić koji su došli pozdraviti polaznice škole i sve prisutne goste.

Drugi dan programa, 27. listopada, započeo je posjetom Uredu gradonačelnika Dalibora Bišćana, koji je polaznicama dao uvid u to kako se lokalna samouprava nosi s komunikacijom i odnosima s medijima u kriznim vremenima. Naime, Hrvatska Kostajnica u vrlo je kratkom razdoblju pretrpjela i odrone, zatim poplavu, a naposljetku i katastrofalni potres tijekom pandemije koronavirusa. Nakon posjeta gradonačelniku, Marija Krupić povela je polaznice u obilazak dvorca Stari grad Zrinski koji se nalazi na rijeci Uni. Nastavak programa donio je predavanje Stipe Mandića koji je kao voditelj OKC-a PU zagrebačke predstavio poslove Operativno-komunikacijskog centra policije u kriznim situacijama s osvrtom na velika događanja poput posjeta Svetog Oca Hrvatskoj, dolaska stranih delegacija u Zagreb, ali i onih masovnih poput utakmica ili koncerata.

Prelazak na praktični dio programa vodile su Jelena Gazivoda i Ana Kranjčić (Matica hrvatska). Studentice su u sklopu radionice „Medijski trening – Nastupi u medijima“ podijeljene u dvije jednake skupine dobile izazov stati pred kameru za kojom je bio snimatelj MH - Mirko Cvjetko. Prva skupina morala je davati izjave o aktualnim događanjima u Europi i snaći se u trenutku, dok je druga morala održati govor o tome što ih je motiviralo da se prijave na školu i što od nje očekuju. U drugoj radionici Ana Kranjčić rastumačila je organiziranje događanja i protokol s čijim su se provođenjem okušale i polaznice, ali je i naglasila kako je važno uvijek imati rezervni plan. Za kraj je Marija Krupić upoznala polaznice s povijesti i kulturom Hrvatske Kostajnice, ali i radom Ogranka MH.

U srijedu su predavanja održali Jelena Ukas (Europska komisija, Bruxelles) koja je polaznicama predstavila razne mogućnosti za mlade u europskim institucijama i Hrvoje Jakopović (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu) koji se osvrnuo na kriznu komunikaciju u turizmu. Nakon predavanja, polaznice su pod vodstvom Marije Krupić posjetile spomen-obilježje Gordanu Ledereru u Hrvatskoj Kostajnici kako bi odale počast te se zatim uputile u Sisak u posjetu Radiju Sisačko Moslavačkom (RSM). Tamo ih je ugostila urednica programa Karmen Valenta, a studentice Anita Bogdan (Sveučilište u Mostaru), Mia Cerovečki (Hrvatsko katoličko sveučilište) i Josipa Kozina (FPZG Sveučilišta u Zagrebu) s voditeljicom škole Jelenom Gazivodom sudjelovale su u emisiji. Turistički obilazak grada zaključen je obilaskom Centra znanja i planetarija Munjare koji je svojim otvaranjem krajem prošle godine postao jedan od najmodernijih u Europi.

Četvrtak 29. listopada bio je zadnji dan škole i započeo je predavanjem urednice rubrike za mlade u Vijencu Anamarije Mrkonjić koja je govorila o prepoznavanju i stvaranju prilika. Potom je održana radionica u kojoj su polaznice sudjelovale u izradi izvještaja o Komunikološkoj školi za Vijenac. Uslijedila je podjela svjedodžbi polaznicama čime je zaključena Komunikološka škola Matice hrvatske za 2026. godinu.

Ovogodišnja škola istaknula je važnost dobre naobrazbe svih medijskih djelatnika u kriznim situacijama. Samo pravovremenom komunikacijom i objavom provjerenih, istinitih i relevantnih informacija sukladno etičkim i moralnim vrijednostima možemo ostvariti, ali i zadržati stečeno povjerenje zajednice. Nadalje, profesionalna odgovornost postala je temelj u komunikaciji gdje se u prvom planu moraju naći kritičko promišljanje sadržaja, ali i poziv na razumijevanje i zajedničkog djelovanje.

Marta Vulje, studentica 1. godine diplomskog studija komunikologije