Studenti komunikologije prisustvovali su Sport Innovest 2026, međunarodnoj konferenciji posvećenoj razvoju i transformaciji sporta. Ovogodišnje izdanje, održano 27. i 28. listopada u zagrebačkom Mozaik Event centru, osvrnulo se na pitanje transparentnosti sportskih sustava, digitalizaciju i budućnost sporta, te probleme s kojima se sportaši susreću nakon završetka karijere. Konferencija je okupila 40 govornika, bivših i sadašnjih sportaša te predstavnika institucija.

Rasprava o oporavku hrvatskog sporta okupila je ministra turizma i sporta Tončija Glavinu, predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Josipa Varvodića, predsjednika Uprave Telemacha Adriana Ježinu i zamjenika zagrebačkog gradonačelnika Luku Korlaeta. Važna pitanja bila su ulaganja u sportsku infrastrukturu, raspodjela javnog novca i povratak povjerenja u sportske institucije. Za manje klubove i sportske udruge transparentnost nije samo pitanje načela. Ona utječe na to kako mogu planirati aktivnosti, zaposliti trenere, održavati treninge i sudjelovati na natjecanjima. Zato se digitalizacija postupaka financiranja i administracije pokazala kao važan smjer razvoja. Digitalizacija može olakšati poslovanje i učiniti odluke dostupnijima javnosti.

Drugog dana posebno su se bavili time koliko je sport dostupan djeci. Članarine, oprema, putovanja na natjecanja i liječnički pregledi stvaraju troškove. Ti troškovi mogu biti prepreka obiteljima. Klubovi u isto vrijeme moraju pronaći novac za trenere, dvorane i ostale uvjete rada. Na panelu „Sport za svako dijete, tko će platiti račun?” o tom su problemu govorili Miki Omaljev, Klaudija Klikovac Bubalo i Matija Teur. Postavljeno je pitanje treba li država i lokalna samouprava preuzeti veći dio odgovornosti za financiranje dječjeg sporta. Time bi se spriječilo da bavljenje sportom postane privilegija djece iz obitelji koje bolje stoje s novcem. Problem nije samo financijski. Na konferenciji su govorili i o motoričkom razvoju djece, njihovim sportskim navikama i ranom odustajanju od organiziranog sporta. Martina Fileš, osnivačica Muzeja sportskih zgoda, istaknula je važnost razvoja osnovnih motoričkih sposobnosti i stvaranja pozitivnog odnosa prema kretanju od najranije dobi. Sličnu poruku u razgovoru o budućim generacijama sportaša dao je Goran Ivanišević. Istaknuo je važnost da se djeca bave različitim sportovima prije nego što se odluče za jednu disciplinu. Prevelika očekivanja i prerana specijalizacija mogu stvoriti pritisak zbog kojeg djeca gube volju. Zato odgovornost za razvoj mladih sportaša ne pripada samo trenerima. U to su uključeni i roditelji, škole, klubovi i cijela zajednica.

Konferencija je pokrenula i pitanje prelaska iz juniorskog u seniorski sport. Mladi sportaši mogu postići dobre rezultate u ranoj dobi. Njihov daljnji razvoj ovisi o više čimbenika: kvaliteti treninga, zdravstvenom nadzoru, opterećenju, rasporedu natjecanja i psihološkoj podršci. O toj temi govorili su sportski stručnjaci. Među njima su bili kondicijski trener Pero Kuterovac i stručnjaci za sportsku medicinu i kineziologiju. Rasprava je istaknula da sam talent nije dovoljan ako sustav ne pruži dobre uvjete za dugotrajan napredak. Važno je pritom pronaći ravnotežu između sportskih ambicija i zdravlja mladih sportaša. Rezultati u mlađim kategorijama ne bi trebali biti jedino mjerilo uspjeha. Oni su dio šireg procesa razvoja koji sportašu omogućuje da ostane zdrav, motiviran i konkurentan i u odrasloj dobi.

Na panelu „Treće poluvrijeme” govorilo se o profesionalnom sportu iz ugla koji se često zaboravlja. Blanka Vlašić, Mario Kasun i Mirna Jukić Berger pričali su o svojim iskustvima s krajem karijere i snalaženju u životu poslije vrhunskog sporta. Vlašić je rekla da je o budućnosti izvan sporta počela ozbiljnije razmišljati tek nakon ozljede. Poručila je sportašima da na vrijeme razvijaju druge profesionalne mogućnosti. Završetak karijere može značiti gubitak svakodnevne rutine. Može značiti i gubitak natjecateljskih ciljeva i dijela identiteta koji je godinama bio vezan uz sportske rezultate. Zato je važno da podrška sportašima ne prestaje kad završe s natjecanjem. Njihovo iskustvo, disciplina i znanje mogu biti korisni u trenerskom radu, vođenju sportskih organizacija, obrazovanju i drugim poslovima.
 

Uz organizacijska i društvena pitanja, velik dio programa bio je posvećen tehnologiji. Luigi Menzio iz IBM Consultinga predstavio je suradnju sa Scuderijom Ferrari HP. Suradnja je usmjerena na korištenje podataka i umjetne inteligencije za bolje razumijevanje navijača. Primjer Formule 1 pokazuje da sportske organizacije ne moraju komunicirati samo s publikom koja prati natjecanja uživo. Digitalni alati mogu približiti sport navijačima koji žele  bolje razumjeti događanja na stazi. Oni mogu pratiti rezultate i više sudjelovati u sportskom sadržaju. Tehnologija igra važnu ulogu i u radu klubova. Ivana Brkljačić i Dominik Dragičević pokazali su kako se umjetna inteligencija može primijeniti u analizi treninga, praćenju napretka sportaša, administraciji, financijama i komunikaciji s roditeljima. Također su prikazana tehnološka rješenja za oporavak sportaša koja se koriste u radu s vrhunskim natjecateljima. Takvi primjeri pokazuju da inovacije nisu namijenjene samo profesionalnim klubovima s velikim proračunima. Digitalizacija može pomoći i manjim sportskim organizacijama da bolje koriste ograničene resurse, ako su im odgovarajući alati financijski i organizacijski dostupni.

Jedna od tema koja je privukla posebnu pažnju bilo je oglašavanje kladionica u sportu. Leonard Mesarić iz Hrvatske udruge Nogometni sindikat govorio je o prisutnosti priređivača igara na sreću u sportskim sponzorstvima. Također je govorio o mogućim posljedicama takve povezanosti. Organizatori su pritom zauzeli stav da kladionice ne prihvaćaju kao sponzore konferencije. Njihova odluka otvara šire pitanje odgovornosti sportskih organizacija prema djeci i mladima. Djeca i mladi sport često vide kao prostor zdravih navika, discipline i pozitivnih uzora.

Ovogodišnje izdanje pokazalo je da se rasprava o budućnosti sporta ne može svesti samo na medalje i vrhunske rezultate. Djeci treba omogućiti pristup sportu. Financiranje mora biti jasno. Treba razvijati mlade sportaše. Sportašima treba pružiti podršku nakon karijere. Tehnologiju treba koristiti odgovorno. Sve su te stvari važne za dugotrajno funkcioniranje sportskog sustava. Uspjeh budućih ideja u hrvatskom sportu ovisit će o tome koliko se ova pitanja mogu pretvoriti u stvarne promjene. 

Uz predavanja i panele, posjetitelji su mogli razgledati expo zonu sa sportskom opremom, digitalnim platformama i drugim tehnološkim rješenjima. Program je uključivao i praktične edukacije o administrativnim obvezama i alatima koji klubovima mogu olakšati svakodnevni rad. Organizatorice Ivana Brkljačić i Blanka Vlašić najavile su nastavak konferencije i daljnje širenje njezine međunarodne prepoznatljivosti. Sljedeće izdanje Sport Innovesta održat će se od 27. do 29. listopada 2027. godine.

Autorice teksta: Nikolina Bajić i Anamarija Juričević
Fotografije: Laura Bonetti, Marko Orlović, Dora Cvrtila, Marino Kosor, Leon Belevski