Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


29/10/2026

Izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric sudjelovala na panelu o budućnosti umjetne inteligencije u sklopu konferencije AI2Future

Izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovala je 27. listopada 2026. u Zagrebu na panelu „To Pace or Not to Pace the Frontier: Hamlet Meets AGI”, održanom u sklopu konferencije AI2Future Zero Day.

Panel je okupio predstavnike akademske zajednice, tehnološkoga sektora i europskih institucija u raspravi o tempu razvoja umjetne inteligencije, odgovornosti za njezinu primjenu i posljedicama za čovjeka i društvo. Polazište za razgovor bio je esej Darija Amodeija o budućnosti napredne umjetne inteligencije, a središnje pitanje treba li njezin razvoj ubrzati ili usporiti te tko određuje njegov smjer.

Uvodno izlaganje održao je Ivan Ivanković iz Tendifyja, koji se osvrnuo na Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije i važnost edukacije za njezinu produktivnu primjenu. Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj predstavila je europsku regulatornu perspektivu s naglaskom na Akt EU-a o umjetnoj inteligenciji. Dr. sc. Karlo Knežević iz Sofascorea pridonio je inženjerskom analizom mogućnosti i ograničenja AI sustava, dok je Lovro Nobilo iz tvrtke Verne govorio o robotaksijima i pravnim pitanjima primjene autonomnih vozila.

Profesorica Greguric raspravu je obogatila filozofskim promišljanjem odnosa čovjeka i umjetne inteligencije, otvarajući temeljna pitanja etičke odgovornosti i čovjekova mjesta u tehnološkoj budućnosti. Njezin je doprinos istaknuo važnost filozofskog promišljanja ciljeva i vrijednosti koje usmjeravaju razvoj umjetne inteligencije.

Panel je moderirao Stefan Martinić, odvjetnik s diplomom LL.M. s Harvard Law Schoola, povezujući pravne, etičke i društvene aspekte razvoja umjetne inteligencije.

Događanje je organizirano u suradnji AI2Futurea i CroAI Legal Cluba, uz podršku tvrtke Sedmi Odjel. Rasprava je istaknula važnost interdisciplinarnoga dijaloga i uključivanja filozofske i etičke perspektive u oblikovanje odgovornoga razvoja umjetne inteligencije.

 

Popis obavijesti