Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine, prvotno kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Od svojih početaka studij se razvija i prilagođava promjenama u medijskom i komunikacijskom okruženju.

Studijski program obuhvaća područja komunikologije, novinarstva, povijesti medija, odnosa s javnošću i istraživanja masovne komunikacije. Studenti stječu znanja o medijskim sustavima, komunikacijskim procesima te metodama istraživanja i obrade podataka. Uz teorijska znanja razvijaju i vještine stvaranja medijskih sadržaja i kritičkog promišljanja. Time se pripremaju za rad u novinarstvu, odnosima s javnošću i drugim područjima u kojima su komunikacijske vještine važne.

Važan dio studija čini povezivanje teorijskih znanja s praktičnim iskustvom. Obvezna studentska praksa studentima omogućuje upoznavanje s radom u struci, a tijekom studija dostupne su im i dodatne prilike za stjecanje iskustva i usavršavanje vještina. Studij njeguje i suradnju s bivšim studentima (alumnijima), koji svojim iskustvima i sudjelovanjem u različitim aktivnostima povezuju sadašnje studente s profesionalnim okruženjem.

Studentskom životu pridonosi Udruga studenata komunikologije i novinarstva Agenda, osnovana 2008. godine pod nazivom Komuna. Udruga okuplja studente zainteresirane za medije, novinarstvo i komunikacije te organizira različite aktivnosti i projekte. Među njima se ističe studentski simpozij „Mediji na drukčiji način”, koji studentima pruža priliku za raspravu o aktualnim temama, razmjenu iskustava i susrete sa stručnjacima iz područja medija i komunikacija.


23/10/2026

Iva Kordić o važnosti autentičnosti i terenskog rada u novinarstvu

Iva Kordić, alumna komunikologije Fakulteta hrvatskih studija, održala je 20. rujna gostujuće predavanje studentima u sklopu kolegija Masovna komunikacija i novinarstvo u suvremenim uvjetima. Tijekom predavanja podijelila je svoja profesionalna iskustva te govorila o izazovima s kojima se novinari susreću u suvremenom medijskom okruženju, s posebnim naglaskom na važnost terenskog rada, novinarske etike i autentičnosti u vremenu sve veće prisutnosti umjetne inteligencije.

Iva se novinarstvom bavi više od deset godina, tijekom kojih je stekla iskustvo rada u različitim redakcijama, od velikih medijskih sustava do manjih redakcija. Osvrnuvši se na svoj profesionalni put, studentima je posebno istaknula vrijednost izlaska na teren i neposrednog razgovora s ljudima. Upravo takav pristup, naglasila je, omogućuje novinarima bolje razumijevanje tema o kojima izvještavaju te stvaranje kvalitetnijih i vjerodostojnijih novinarskih priča.

Važnost neposrednog kontakta s ljudima posebno dolazi do izražaja u vremenu kada umjetna inteligencija sve snažnije utječe na novinarsku profesiju. Iako se alati umjetne inteligencije sve češće koriste u medijskim redakcijama, Iva smatra da publika i dalje prepoznaje i cijeni osobni stil novinara. Govoreći o vlastitom iskustvu, istaknula je kako radije samostalno piše tekstove jer je uvidjela da pokušaji pisanja uz pomoć umjetne inteligencije često ne rezultiraju željenom kvalitetom, a pritom se može izgubiti autentičnost.

Tijekom predavanja osvrnula se i na budućnost tiskanih medija. Iako se već godinama govori o propadanju tiska i njegovu postupnom nestajanju, upozorila je na zanimljivu promjenu suvremenog medijskog tržišta. Naime, istodobno se pojavljuju nove tiskovine koje ponovno stavljaju naglasak na kvalitetno pripovijedanje, sadržajnije novinarske priče i dublju obradu tema. Takvi primjeri pokazuju da, unatoč promjenama u navikama publike, i dalje postoji prostor za novinarstvo koje nadilazi brzinu objavljivanja i površno prenošenje informacija.

Iva je govorila i o važnosti profesionalne odgovornosti te poštovanja etičkih načela u novinarskom radu. Iako se tijekom karijere susretala i s temama koje imaju senzacionalistički potencijal, naglasila je kako nastoji zadržati profesionalan pristup i pridržavati se temeljnih načela novinarske etike.

Predavanje je studentima pružilo uvid u svakodnevicu novinarske profesije i izazove koje donose promjene u medijskom okruženju. Iskustvo Ive Kordić pokazalo je kako, unatoč tehnološkom napretku i sve većoj primjeni umjetne inteligencije, temeljne vrijednosti novinarstva ostaju nepromijenjene. Neposredan kontakt s ljudima, kritičko promišljanje, etičnost i autentičan novinarski glas i dalje su ključni za stvaranje kvalitetnog sadržaja i izgradnju povjerenja publike.

 

 

Popis obavijesti