Pristupačnost
Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".
Vanesa Varga sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji The 5th Paris Conference on Education (PCE2026) u Parizu, koja okuplja znanstvenike, istraživače i stručnjake iz područja obrazovanja iz cijelog svijeta. Konferencija se održala od 15. do 19. lipnja 2026. godine u Međunarodnom konferencijskom centru Sveučilišta Sorbonne.
Predstavila je rezultate kvalitativnog istraživanja pod nazivom ChatGPT, Can You Help Me Study? Exploring AI as a Learning Companion Among Croatian Students. Istraživanje analizira ulogu generativne umjetne inteligencije kao podrške učenju među hrvatskim studentima, njihove navike korištenja, prednosti koje prepoznaju te izazove i moguće posljedice njegove primjene u obrazovanju.
Rezultati istraživanja pokazuju da je umjetna inteligencija dio akademskog života hrvatskih studenata te se sve više doživljava kao koristan alat za učenje. Studenti je najčešće koriste za pisanje, sažimanje i prevođenje tekstova, pronalaženje informacija te lakše razumijevanje složenih nastavnih sadržaja. Iako prepoznaju njezine prednosti u povećanju učinkovitosti i olakšavanju procesa učenja, svjesni su i njezinih ograničenja, poput mogućnosti netočnih odgovora, poteškoća u rješavanju složenijih zadataka te rizika od smanjenja samostalnog i kritičkog razmišljanja.
Nalazi istraživanja upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjima primjene umjetne inteligencije u visokom obrazovanju te razvojem jasnih smjernica koje će poticati odgovorno, kritičko i etično korištenje AI alata u procesu učenja.