Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1996. godine i to prvo kao studij novinarstva, a 2005. godine preimenovan je u studij komunikologije. Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj. Studenti komunikologije dobivaju temeljna znanja o medijima i osobitostima izvještavanja za njih, usmjeravaju se za rad na početnim poslovima u nekom od medija ili tvrtkama, tj. odjelima za odnose s javnošću. Zapošljavanje nije nužno ograničeno na područje medija i komunikologije. Studenti komunikologije Hrvatskih studija okupljeni su oko Udruge studenata komunikologije i novinarstva Komuna, koja je osnovana 2008. godine i svake godine organiziraju studentski simpozij "Mediji na drukčiji način".


23/04/2026

Održan okrugli stol „Na istoj mreži: uloga studenata komunikologije u digitalnoj pismenosti osoba treće životne dobi“

U sklopu 9. Dana medijske pismenosti 2026. održan je okrugli stol pod nazivom „Na istoj mreži: uloga studenata komunikologije u digitalnoj pismenosti osoba treće životne dobi“. Dani medijske pismenosti projekt je u organizaciji Agencije za medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partenrima provodi od 2018. godine. 

Okrugli stol otvorila je doc. dr. sc. Vanesa Varga, naglasivši kako je njegov glavni cilj potaknuti aktivnije uključivanje studenata komunikologije u slične projekte. Istaknula je kako studenti mogu imati ključnu ulogu u edukaciji starijih i smanjenju digitalnog jaza. Također je naglasila da digitalna pismenost danas predstavlja temeljnu vještinu potrebnu za kvalitetan i siguran život u suvremenom društvu.

Lana Dajčer prezentirala je rezultate recentnih istraživanja iz Hrvatske i svijeta. Istaknula je kako digitalna pismenost starijih osoba više nije samo dodatna vještina, nego nužan preduvjet za svakodnevni život. Sve se više aktivnosti, poput komunikacije, plaćanja računa, pristupa zdravstvenim uslugama i informiranja, odvija online. Starije osobe bez digitalnih vještina suočavaju se s rizikom društvene isključenosti i gubitka samostalnosti.

Naglasila je kako problem nije samo u nedostatku znanja. Stariji često osjećaju strah od tehnologije, nepovjerenje prema internetu, zabrinutost za privatnost i sigurnost, te imaju poteškoće s razumijevanjem osnovnih digitalnih koncepata. Istraživanja pokazuju da su sigurnosni rizici, poput online prijevara, među najvećim problemima jer nedostatak digitalne pismenosti povećava ranjivost starijih korisnika.

S druge strane, istaknula je i pozitivne učinke digitalne uključenosti. Starije osobe koje koriste internet i digitalne tehnologije često imaju bolje psihološko stanje, manje osjećaja usamljenosti i veću povezanost s obitelji i zajednicom. Time digitalna pismenost izravno utječe na kvalitetu života i uspješnije starenje.

Jana Benković, Andrijana Lončar i Leona Milosavljević raspravljale su o problemu internetskih prijevara. Starije osobe posebno su ranjiva skupina zbog manjeg digitalnog iskustva. Prevaranti koriste različite metode, poput lažnih poruka, romantičnih prijevara i lažnih mrežnih stranica, kako bi došli do osobnih i financijskih podataka.

Istaknule su kako je važno sa starijima razgovarati strpljivo i s poštovanjem, koristeći jednostavan jezik te izbjegavajući kritiku ili zastrašivanje. Ključ zaštite je u edukaciji; ne dijeliti osobne podatke, ne otvarati sumnjive poveznice i uvijek provjeravati izvor poruke. Predstavile su i ideju studenata mentora koji mogu pomoći starijima da sigurnije koriste digitalne tehnologije.

Emma Filipović osvrnula se na temu lažnih vijesti i umjetne inteligencije. Poseban problem predstavlja činjenica da umjetna inteligencija danas može generirati uvjerljive slike, videozapise i tekstove koji izgledaju stvarno, iako to nisu, čime dodatno otežava prepoznavanje istine. Upravo zato ključno je razvijati kritičko razmišljanje i poticati otvoren, strpljiv dijalog, osobito između mlađih i starijih generacija.

Dora Brozović prikupila je priče iz stvarnog života svojih prijatelja i kolega koje se odnose na razgovore sa starijim osobama o tehnologiji. Ovaj dio bio je posebno vrijedan jer je pružio uvid u svakodnevne situacije i načine njihova rješavanja.

Jedna anegdota opisuje starijeg gospodina koji je ponosno rekao da je naučio koristiti Google, ali je pitanja upisivao u adresnu traku bez pritiska na tipku Enter, čekajući da se nešto dogodi. Druga priča govori o baki koja se uplašila jer joj je lice na kameri izgledalo neobično, a zapravo je imala uključen Snapchat filter. U trećem primjeru susjed u kasnim sedamdesetima povjerovao je poruci da je osvojio iPhone, što se pokazalo kao prijevara.

Okrugli stol bio je usmjeren na važnost razvoja digitalnih vještina kod starijih osoba, uz poseban naglasak na ulogu studenata u njihovoj edukaciji i podršci. Kroz izlaganja i raspravu istaknuta je važnost empatije u komunikaciji sa starijima – razumijevanje njihovih potreba, strahova i iskustava ključno je za uspješno prenošenje znanja i poticanje njihove digitalne uključenosti.

Popis obavijesti