O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenoga profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. Preddiplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


Objavljeno: 5. 10. 2022. u 14:27
Admin
Erik Brezovec, Ivan Perkov i Marija...

Jubilarna, trideseta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Dani Frane Petrića održana je od 25. rujna do 1. listopada 2022. u Cresu, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i u suradnji s ustanovama Grada Cresa. U sklopu manifestacije održana su i dva znanstvena simpozija. Jedan od suirganizatora simpozija Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu je Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Na manifestaciji su sa zapaženim izlaganjima sudjelovali i nastavnici Odsjeka za sociologiju doc. dr. sc. Erik Brezovec, doc. dr. sc. Ivan Perkov i Marija Zelić mag. soc.  

Na skupu Svijet u filozofiji sudjelovala je Marija Zelić, mag. soc. s temom Big Data i digitalni bitak svijeta.  Cilj je ovog izlaganja bila teorijska analiza radova autora Shoshane Zuboff (koncept Big Data), Franca Berardija (koncepti connectivity i conjunction) te Jeana Baudrillarda (koncept simulakruma). U izlaganju je propitana istinitost i autentičnost potencijala novog epistemološkog i ontološkog utemeljenja svijeta društvene zbilje čiji se primat nad (re)produkcijom ogleda u novim digitalnim tehnologijama (posebice s naglaskom na algoritamski generiranim alatima).


Izlaganje doc. Ivana Perkova održano je u sklopu svečane akademije povodom obilježavanja 30. dana Frane Petrića, a njegova je tema bila Pametan grad kao sretan grad suvremenog doba. Još u antičkim spisima prepoznajemo tendencije opisivanja idealnih društvenih, državnih i prostornih uređenja (npr. u Platonovoj Državi i Aristotelovoj Politici). Gradovi su oduvijek bili središta društvenoga života, pa je promišljanje poboljšanja životnih uvjeta neodvojivo od promišljanja unaprjeđenja gradova. Renesansni filozof Frane Petrić u svojemu glasovitom djelu Sretan grad detaljno opisuje idealno uređenje grada koje bi po njegovu sudu omogućilo optimalan razvoj zajednice. Petrićev Sretan grad svrstava se (pogrešno) u renesansne utopije, ali obiluje sasvim praktičnim i pragmatičnim opisima idealnog mjesta za život. U ovom se izlaganju povlači paralela između filozofsko-utopističkog poimanja sretnog grada i suvremenog koncepta »pametnog grada« (smart city). Pametni gradovi sve su prisutniji u znanstvenoj literaturi, ali još uvijek se radi o teorijskom »kišobran konceptu«, a najjednostavnije ih je opisati kao viziju urbanog razvoja u kojem se koristi digitalna i komunikacijska tehnologi-
ja (ICT) i Internet stvari (IoT) kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana
i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga.

Doc. Erik Brezovec izlagao je na temu Domoljublje u Republici Hrvatskoj: fenomenologij-
sko-sociološka perspektiva. Kultura spada u svijet interakcije, ona ga definira, ali i svijet interakcije definira kulturu. Tako određena, kultura je po sebi dinamični sustav koji tvori
(te biva tvoren) kroz akciju i procese. Kroz tako definiranu kulturu, a u sklopu interakcijskog svijeta života, formiraju se percepcije i značenja određenih fenomena. No, problem nastaje u tenziji pojmovno definirane statike fenomena i dinamike življenja, gdje određeni fenomeni, kroz društvenu dinamiku, više ne označavaju ono čime su prethodno pojmovno definirani. U ovome izlaganju, kroz prikaz empirijskih podataka istraživanja Percepcije domoljublja u Republici Hrvatskoj, razmotren je fenomen domoljublja i tenzije koje se stvaraju u njegovu smislu i značenju. U analizi polarizacije značenja pošlo se od tumačenja političkog, ideološkog te društveno-historijskog konteksta kako bi se naznačili društveni mehanizmi koji stoje iza svakodnevnog (društvenog) značenja ovoga pojma, koji se, u kontekstu hrvatskog društva i kulture, odvaja od svoje pojmovne definicije – ljubavi prema domovini. Interakcije u hrvatskom kontekstu iz pojma domoljublja izvode značenja (temeljena na iskustvu sa samim pojmom) koja procesualno (kroz konfliktnost značenja) vode prema regresiji društvene solidarnosti temeljene na pripadnosti nekoj zajednici ili mjestu.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS