Foto: Snimka zaslova / Novilist.hr

Prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc. Ivan Perkov s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su u analizi društvene pozadine nasilnih prosvjeda u Europi za Novi list. Članak autorice Ljerke Bratonje Martinović, pod naslovom „Mladi u rascjepu između zatupljenosti i radikalizacije. Ovo je pozadina vala nasilnih prosvjeda u Europi”, objavljen je u tiskanom izdanju Novoga lista u subotu 24. listopada, a na portalu dan kasnije, 25. listopada. 

Renato Matić upozorio je na važnost razlikovanja širenja prosvjeda, preuzimanja nasilnih taktika i organiziranog izazivanja nereda. Naglasio je da slični prizori u različitim gradovima ne dokazuju zajedničku organizaciju, nego mogu odražavati slične društvene probleme. Posebno je istaknuo potrebu istraživanja uvjeta školovanja, dostupnosti stanovanja, troškova života i povjerenja mladih u institucije. Prema njegovim riječima, demokratski odgovor mora istodobno zaštititi građane od nasilja i omogućiti djelotvoran mirni prosvjed.

Ivan Perkov objasnio je da se prosvjedi mogu udaljiti od svojih izvornih zahtjeva kada im se priključe skupine s drukčijim interesima i motivima. Istaknuo je da opravdanost društvenog nezadovoljstva treba razlikovati od metoda njegova izražavanja: nezadovoljstvo može biti opravdano, ali nasilje koje iz njega proizlazi nije prihvatljivo. Naglasio je da nasilje kao društvenu pojavu treba nastojati razumjeti, bez njegova opravdavanja.

Andreja Sršen osvrnula se na političku dimenziju prosvjeda, koji se odvijaju u okolnostima polarizacije i slabljenja povjerenja u institucije. Upozorila je da prosvjedi, uz izražavanje nezadovoljstva, mogu postati i prostor političke mobilizacije. Istaknula je važnost ravnoteže između individualnih prava i društvene odgovornosti te razvojnog modela koji gospodarsku konkurentnost povezuje sa socijalnom sigurnošću i stvarnim potrebama građana.

Cijeli članak dostupan je na portalu Novoga lista.