Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, doc. dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, doc. dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography

 


02/10/2026

Ivan Perkov i studenti sociologije sudjelovali na 34. Danima Frane Petrića u Cresu

Docent Ivan Perkov i studenti sociologije Ana Aračić, Petra Budimir-Bekan i Lucijan Mofardin s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na 34. Danima Frane Petrića u Cresu. Fakultet hrvatskih studija jedan je od suorganizatora ove međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije, u okviru koje je održan međunarodni simpozij „Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu“.

Kultura sjećanja, obrazovanje i demokratske vrijednosti

Doc. dr. sc. Ivan Perkov održao je izlaganje „Kultura sjećanja kao sociološki problem: Holokaust između obrazovanja, javne memorije i demokratskih vrijednosti“. Uz sudjelovanje kao izlagač, Perkov je i član organizacijskog odbora simpozija.

U središtu njegova izlaganja bilo je pitanje načina na koji društva oblikuju, prenose i institucionaliziraju sjećanje na traumatične događaje iz prošlosti. Holokaust je razmatran ne samo kao povijesni događaj nego i kao područje sociološke analize povezano s kolektivnim pamćenjem, obrazovanjem, javnom memorijom, odgovornošću i demokratskim vrijednostima.

Izlaganje se nadovezuje na razvoj kolegija „Holokaust“, koji na Fakultetu hrvatskih studija izvode prof. dr. sc. Renato Matić i doc. dr. sc. Ivan Perkov. Razvoj kolegija povezan je i s međunarodnim stručnim usavršavanjima: Matić i Perkov sudjelovali su na edukaciji u Berlinu, dok je Perkov u kolovozu ove godine sudjelovao i na međunarodnom seminaru Yad Vashema u Solunu, posvećenom suvremenim pristupima poučavanju o Holokaustu.

Daljnji razvoj kolegija i međunarodne suradnje podupire se sredstvima američkog Sveučilišta Northwestern koja su namijenjena razvoju nastavnih sadržaja, međunarodnom povezivanju i uključivanju studenata u dodatne obrazovne aktivnosti.

Studentska izlaganja o kulturi, mladima i znanosti

Studenti sociologije predstavili su svoja izlaganja u okviru simpozija „Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu“, obuhvativši teme kulturne baštine, digitalnih promjena i odnosa znanosti i vrijednosti.

Ana Aračić održala je izlaganje „Od Slavonije prema hrvatskoj i europskoj kulturnoj baštini: Josip Juraj Strossmayer, Matija Mesić i Josip Stadler“. Predstavila je njihov doprinos oblikovanju hrvatskoga kulturnog i intelektualnog prostora te njihovo mjesto u europskom kontekstu. Posebnu je pozornost posvetila odnosu lokalnog, nacionalnog i europskog identiteta te ulozi kulturnih i obrazovnih institucija u prijenosu baštine.

Petra Budimir-Bekan predstavila je izlaganje „Društvene mreže kao pokretači kulturnih promjena među mladima u Hrvatskoj“. Razmatrala je utjecaj društvenih mreža na komunikaciju, vrijednosti, identitete i svakodnevne prakse mladih, uz naglasak na širenje novih kulturnih obrazaca, stvaranje oblika pripadnosti te oblikovanje i predstavljanje stavova u digitalnom okruženju.

Lucijan Mofardin izlagao je o vrijednosnoj neutralnosti znanosti kroz filozofiju Nevena Sesardića. Otvorio je pitanje može li znanost biti u potpunosti odvojena od vrijednosnih sudova te razmotrio odnos znanstvene objektivnosti i društvenog konteksta u kojem nastaje znanstveno znanje. Poseban naglasak stavio je na odnos činjenica, vrijednosti i odgovornosti znanstvenika.

Sudjelovanje studenata financijski je podržao Fakultet hrvatskih studija. Nastup na međunarodnom znanstvenom skupu omogućio im je predstavljanje vlastitih istraživačkih interesa, sudjelovanje u akademskim raspravama i povezivanje nastave sa znanstvenim radom.

Tijekom boravka u Cresu studenti su upoznali i predstavnike različitih institucija i organizacija, među kojima i potencijalne buduće poslodavce, te se informirali o mogućnostima profesionalnog razvoja nakon završetka studija. Sudjelovanje nastavnika i studenata na Danima Frane Petrića pridonijelo je povezivanju socioloških istraživanja, nastave, međunarodne akademske suradnje i praktičnog iskustva.

Popis obavijesti