Nastavnici Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su 24. i 25. rujna na međunarodnoj istraživačkoj radionici AI and the Future: Challenges, Perspectives, Research Opportunities, održanoj na IEDC – Poslovnoj školi Bled u Sloveniji. U dva izlaganja predstavili su analize nastale u okviru projekta „Dimenzije digitalne inkluzije i ekskluzije hrvatskoga društva” (DIGI-HR).

Doc. dr. sc. Erik Brezovec održao je izlaganje, u koautorstvu s Katarinom Jelić s Odsjeka za psihologiju, AI use and digital vulnerability: Perceived independence, participation and social well-being. Autori razmatraju kako uporabu umjetne inteligencije povezati s pitanjima digitalne ranjivosti, mogućnosti sudjelovanja u društvu i društvene dobrobiti. Njihova se analiza temelji na podacima istraživanja provedenog na uzorku od 1083 odrasle osobe u Hrvatskoj. Prema prikazanim rezultatima, 44,3 % ispitanika navelo je da u svakodnevnom životu koristi generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje teksta, pri čemu je uporaba znatno češća među mlađim dobnim skupinama.

Izlaganje je otvorilo i pitanje što znači biti neovisan o digitalnim alatima. Docent Brezovec je upozorio da osjećaj neovisnosti sam po sebi ne pokazuje ima li osoba jednake mogućnosti pristupa informacijama, uslugama i društvenom sudjelovanju. Zato digitalnu ranjivost treba promatrati u kontekstu materijalnih uvjeta, dostupnih vještina i stvarnih mogućnosti sudjelovanja.

Doc. dr. sc. Marija Zelić održala je izlaganje Who uses AI? Age differences in access, confidence, affordability, and use, u koautorstvu s doc. dr. sc. Ana Marijom Dunaj. Na temelju podataka projekta DIGI-HR analizirale su kako su dob i obrazovanje povezani s uporabom alata umjetne inteligencije te kako se među dobnim skupinama razlikuju pristup uređajima, mogućnost njihove nabave i procjena vlastitih digitalnih vještina.

Rezultati pokazuju da je uporaba umjetne inteligencije za stvaranje teksta najčešća u mlađim dobnim skupinama. Istodobno, niža stopa uporabe među starijima ne znači da starije osobe koje već koriste te alate nemaju povjerenja u svoje sposobnosti. Zelić je istaknula da je za razumijevanje digitalne uključenosti potrebno razlikovati pristup tehnologiji, vještine i stvarnu uporabu. Razlike u društvenoj dobrobiti između korisnika i osoba koje ne koriste umjetnu inteligenciju pritom se ne mogu pripisati samoj uporabi tih alata.

Radionica je okupila istraživače iz više zemalja radi rasprave o društvenim i profesionalnim promjenama povezanima s umjetnom inteligencijom te razvoja novih istraživačkih pitanja i mogućnosti suradnje.