Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija.

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi.

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru.

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.


25/09/2026

Novi rad Erika Brezovca o generativnoj umjetnoj inteligenciji, obrazovnim nejednakostima i inkluziji

Doc. dr. sc. Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija objavio je novi znanstveni rad pod naslovom „Generative AI as meaning-mediating infrastructure in education: a critical integrative review of inclusion, exclusion, and semantic transduction“. Rad je objavljen početkom rujna u međunarodnom znanstvenom časopisu AI & Society izdavača Springer Nature te je dostupan u otvorenom pristupu. 

Rad je nastao u koautorstvu sa Stevenom Watsonom sa Sveučilišta u Cambridgeu i Christianom Morgnerom sa Sveučilišta u Portsmouthu.

Autori se bave aktualnim pitanjem uloge generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, pri čemu umjetnu inteligenciju ne promatraju samo kao alat koji učenicima i studentima olakšava pristup informacijama. U središtu rada nalazi se pitanje kako uporaba generativne umjetne inteligencije mijenja načine na koje se učenike i studente u obrazovnom sustavu prepoznaje, podupire i vrednuje te kako pritom može pridonijeti i uključivanju i stvaranju novih oblika nejednakosti. 

Posebna se pozornost posvećuje razlikama u pristupu i sposobnostima korištenja umjetne inteligencije, mogućnosti da AI potiče standardizirane obrasce „dobrog“ akademskog rada te promjenama koje njegova uporaba donosi u razumijevanju autorstva, poučavanja i vrednovanja. Autori uvode i koncept semantičke transdukcije kojim opisuju način na koji generativna umjetna inteligencija preoblikuje obrazovne zahtjeve – primjerice zadatke, upute, kriterije vrednovanja i povratne informacije – u komunikacijski prihvatljive oblike. 

Autori zaključuju da AI pismenost pojedinca sama po sebi nije dovoljna za suočavanje s mogućim obrazovnim nejednakostima. Potrebna je šira odgovornost obrazovnih institucija i drugih dionika, koja uključuje transparentna pravila korištenja umjetne inteligencije, uključiv dizajn, mogućnost preispitivanja odluka te kontinuirano praćenje učinaka AI-ja na obrazovanje. 
Rad je dostupan u otvorenom pristupu na stranicama Springer Nature.

Aktualne obavijesti Sve obavijesti