Nastavnici Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić i doc. dr. sc. Ivan Perkov sudjelovali su na 6. međunarodnoj multidisciplinarnoj znanstvenoj konferenciji MIC – Vis 2026, održanoj od 16. do 19. rujna na otoku Visu. Međunarodni znanstveni skup okupio je više od 250 istraživača, stručnjaka i profesionalaca iz Hrvatske i inozemstva s ciljem interdisciplinarnog promišljanja društvenih, kulturnih, gospodarskih i okolišnih izazova Mediterana i mediteranskih otoka.

U okviru sekcije posvećene umjetnosti, književnosti, kulturi i tradiciji, doc. dr. sc. Ivan Perkov i Maria Levačić predstavili su rad The Mediterranean as a Moral Space: Implicit Bioethics in the Work of Predrag Matvejević. Rad donosi sociološko i bioetičko čitanje Mediteranskog brevijara Predraga Matvejevića, jedne od najprevođenijih hrvatskih knjiga i prepoznatljivih djela suvremene mediteranske misli.

U središtu izlaganja bilo je pitanje može li prostor, osim geografskog, povijesnog i kulturnog, imati i moralno značenje. Matvejevićev Mediteran promatra se kao slojevit prostor susreta različitih jezika, religija, kultura i zajednica, oblikovan stoljećima trgovine, migracija, sukoba i međusobnih utjecaja. Poseban naglasak stavljen je na bioetičku odgovornost prema prostoru, okolišu i zajednici. More, obala, kamen, maslina i vinova loza u Matvejevićevu djelu nisu samo obilježja mediteranskog krajolika, nego i nositelji kulturnog pamćenja i načina života. Odgovornost prema Mediteranu stoga uključuje očuvanje njegovih ekosustava, ali i jezika, sjećanja, kulturne raznolikosti i sposobnosti zajedničkog života.

Na istoj je konferenciji izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić predstavila rad Commercializing the Island Dream: Second-home Transformations on the Island of Lošinj, Croatia, nastao u koautorstvu s dr. sc. Mateom Milak i dr. sc. Emmom Kovačević s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

U izlaganju su predstavljeni rezultati kvalitativnog istraživanja provedenog sa stalnim i povremenim stanovnicima otoka Lošinja. Istraživanje je provedeno u travnju i lipnju 2026. godine, a obuhvatilo je 18 sudionika. Lošinj je odabran kao posebno zanimljiv primjer zbog duge turističke tradicije, koja traje oko 140 godina, ali i izraženog „stambenog paradoksa“: između 2001. i 2021. broj stanovnika smanjio se za oko 10 %, dok je broj stambenih jedinica porastao za oko 17 %. 

Istraživanje je usmjereno na promjene obrazaca vlasništva i korištenja drugih domova te na pitanje kako današnji vlasnici doživljavaju njihovu vrijednost – prvenstveno kao izvor prihoda ili kao privatni prostor obiteljskog odmora, pripadnosti i kontinuiteta. Rezultati pokazuju da se te dvije funkcije često ne isključuju. Drugi dom može istodobno biti obiteljski prostor i ekonomski resurs, primjerice kada vlasnici koriste jedan dio kuće, a drugi iznajmljuju ili nekretninu koriste dio godine, a tijekom turističke sezone iznajmljuju. Prihod od najma pritom može omogućiti obnovu i održavanje obiteljskog doma, pa komercijalizacija ne mora nužno potisnuti njegovu privatnu i obiteljsku funkciju. 

Izlaganje je nastalo u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost „Transformacija sekundarnog stanovanja u doba internetskog društvenog umrežavanja“ (Transformation of Second Home Use in the Age of Online Social Networking – HomesNetting; IP-2022-10-8104), koji financira Hrvatska zaklada za znanost. 

Ova konferencija je omogućila razmjenu istraživačkih iskustava i povezivanje sa znanstvenicima koji iz različitih disciplinarnih perspektiva proučavaju suvremene procese na Mediteranu.