Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography

 


14/05/2026

Algoritmi, TikTok i izbjegavanje vijesti: Studenti FHS-a na konferenciji o novoj stvarnosti vijesti

.Studenti Fakultet hrvatskih studija sudjelovali su danas, 14. svibnja, na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, održanoj u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu, u organizaciji Agencije za medije. Sudjelovanje na konferenciji realizirano je u sklopu kolegija Sociologija hrvatskog društva 4: Analiza medijskog sustava.

Središnja tema konferencije bila je transformacija načina na koji publika dolazi do informacija u digitalnom okruženju. Sve veći dio građana vijesti prati putem društvenih mreža, dok istodobno raste i trend njihovog svjesnog izbjegavanja. U takvom medijskom krajoliku algoritmi imaju ključnu ulogu jer oblikuju personalizirane informacijske tokove i utječu na to koje sadržaje korisnici uopće vide, čime dodatno fragmentiraju javni prostor i mijenjaju način na koji građani percipiraju društvenu stvarnost.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj koje je izložio izv. prof. dr. sc. Ivan Burić s Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija. Istraživanje pokazuje da čak 52 % građana Hrvatske povremeno ili često izbjegava vijesti, pri čemu 31,2 % to čini povremeno, a 20,4 % često ili dugotrajno. S druge strane, 43,8 % ispitanika navodi da ne izbjegava vijesti, dok manji dio (4,5 %) vijesti ne prati nenamjerno.

Kao ključni razlozi izbjegavanja vijesti istaknuta su tri međusobno povezana faktora: negativne emocionalne reakcije na sadržaj vijesti (osobito anksioznost i zasićenost negativnošću), percepcija neprofesionalnosti i niske kvalitete medija te šira građanska nezainteresiranost i distanciranost od javnog i političkog života.

Na konferenciji su izlagali međunarodno stručnjaci koji se bave analizom suvremenih medijskih i političkih procesa. Među njima je bio prof. dr. sc. Paolo Gerbaudo sa Sveučilišta Complutense u Madridu, koji je istaknuo kako algoritamske promjene dovode do sve veće fragmentacije javnosti i stvaranja paralelnih informativnih svjetova.

Izlaganje je održala i dr. sc. Ruth Palmer s IE University u Madridu, koja je upozorila na fenomen „začaranog kruga“ izbjegavanja vijesti, pri čemu građani koji se ne prepoznaju u medijskom sadržaju sve manje prate vijesti, što dugoročno može utjecati na razinu demokratskog sudjelovanja i produbljivanje društvenih nejednakosti.

Rezultate istraživanja je pojasnila i prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti te ih je usporedila s nekim drugim studijama koje su pokazale slične nalaze. Važno je istaknuti kako je izv. prof. dr. sc. Ivan Burić neposredno prije konferencije sudjelovao u Hrvatskom saboru na dodjeli Državne nagrade za znanost, čime je dodatno potvrđen njegov znanstveni doprinos ovom području.

Istraživanje je pokazalo i relativno nisku razinu povjerenja u novinare – prosječna ocjena iznosi 2,62 na ljestvici od 1 do 5, što ih smješta u donju polovicu promatranih profesija. Istodobno, vidljive su generacijske razlike: mlađe generacije dominantno se informiraju putem digitalnih platformi, ali pritom pokazuju i veću sklonost izbjegavanju vijesti.

Završni dio konferencije bio je posvećen raspravi o mogućim odgovorima na ove izazove, uključujući ulogu regulatornih tijela, uvođenje medijske pismenosti u obrazovni sustav od najranije dobi te jačanje povjerenja u medije u uvjetima sve fragmentiranijeg informacijskog prostora.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

 

Popis obavijesti