Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija.
Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi.
Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru.
Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.
Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.
Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.
Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography
.jpg)

Pristupačnost
Tijekom sastanka prof. Christian Morgner predstavio je svoje područje znanstvenog interesa, usmjereno na digitalnu kulturu i društvene inovacije, naglasivši bogato iskustvo u području internacionalizacije visokog obrazovanja. Istaknuo je kako se proces internacionalizacije ne može razvijati ubrzano, već zahtijeva dugoročno planiranje, administrativnu pripremu i strateški pristup. Naglasio je kako je jedan od ključnih izazova pred europskim sveučilištima danas privlačenje studenata u sve konkurentnijem globalnom akademskom prostoru. Posebno je istaknuo kako studenti pri odabiru studija ne promatraju samo kvalitetu studijskog programa i diplomu, već i šire životno iskustvo – sigurnost grada, mogućnosti smještaja, društveni život i slično.
Kao jedan od mogućih modela razvoja međunarodne vidljivosti Fakulteta istaknuta je organizacija ljetnih škola, primjerice kroz programe učenja hrvatskog jezika, upoznavanja lokalne kulture i društva te interdisciplinarnih akademskih sadržaja. U tom kontekstu posebno je naglašena potreba iskorištavanja komparativnih prednosti Hrvatske, poput ugodne klime, geografske blizine 