Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij sociologije osnovan je 1992. godine i čini jednu od temeljnih disciplina Fakulteta hrvatskih studija. 

Koncepcija studija sociologije usmjerena je na korištenje socioloških teorija i metodologije društvenih znanosti u razumijevanju društvenih procesa i fenomena u specifičnome kontekstu hrvatskoga društva te komparativno u europskoj i globalnoj perspektivi. 

Svojim je obrazovnim ishodima studij sociologije usmjeren na osposobljavanje kvalitetnoga sociološkoga istraživačkoga kadra opskrbljenog profesionalnim istraživačkim i analitičkim vještinama nužnima za produktivan rad u javnom i privatnom sektoru. 

Prijediplomska i diplomska razina studija sociologije ustrojene su prema suvremenim međunarodnim znanstvenim standardima.

Na Odsjeku za sociologiju zaposleno je devetero nastavnika koji se uz nastavu, bave i znanošću.

Na fotografiji (slijeva nadesno): doc. dr. sc Erik Brezovec, dr. sc. Ana Marija Dunaj, izv. prof. dr. sc. Dario Pavić, dr. sc. Marija Zelić, prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović, izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić, prof. dr. sc. Renato Matić, izv. prof. dr. sc. Andreja Sršen i doc. dr. sc Ivan Perkov.     

Foto: Vedran Tolić / Vedran Tolić Photography

 


18/03/2026

Večernji list: „Promjena trenda: u vikendicama se sve više i radi, a ne samo odmara“

U ponedjeljak, 16. ožujka, Večernji list objavio je članak koji popularizira rezultate navedenog znanstvenog istraživanja o radu na daljinu iz vikendica. Radi se o rezultatima znanstvenog istraživanja objavljenog u radu “From leisure retreat to working heaven: factors influencing remote work from second homes”, objavljenog krajem 2025. u časopisu Fennia.

Rad potpisuju znanstveni savjetnici dr. sc. Geran-Marko Miletić i dr. sc. Krešimir Peračković s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te izv. prof. dr. sc. Marica Marinović Golubić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a bavi se transformacijom funkcije vikendica – od prostora odmora prema prostoru rada.

Rezultati istraživanja pokazuju da je više od polovice zaposlenih ispitanika (52 %) imalo iskustvo rada na daljinu iz vikendice, dok značajan udio ispitanika takav rad obavlja povremeno ili redovito. Vikendice se tako sve češće koriste kao „drugi domovi“ koji omogućuju kombinaciju profesionalnih i privatnih aktivnosti.

Autori ističu da su ovom obliku rada skloniji visokoobrazovani zaposlenici, osobito u sektorima poput menadžmenta, IT-a, prava i kreativnih industrija, a ključnu ulogu imaju dostupnost digitalne infrastrukture i fleksibilnost radnih uvjeta.

Istraživanje dodatno ukazuje na širi društveni značaj ovog fenomena, uključujući promjene u organizaciji svakodnevice, odnosu rada i slobodnog vremena te potencijalnom doprinosu razvoju lokalnih zajednica.

Članak u Večernjem listu dostupan je putem poveznice za pretplatnike, dok je izvorni znanstveni rad u cijelosti dostupan u otvorenom pristupu na poveznici.

Popis obavijesti