Kiborgoetika i robotoetika
Šifra: 227470
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Sustavno promišljati utjecaj suvremenih tehnika na čovjeka i društvo pri čemu se stvara nova kibernetička, znanstveno-tehnička paradigma koja postavlja radikalno novi temelj za proizvodnju svekolikoga života i suodnos čovjeka sa znanošću i tehnikom.
Prikazom dostignuća konvergentnih tehnologija te umjetne inteligencije (UI) studente se želi upoznati s najvažnijim aspektima kiborgizacije čovjeka, primjene umjetne inteligencije i načinima na koje dovode do stvaranja nove vrste "čovjeka" te uzrokuju promjene u ljudskoj prirodnoj strukturi i društvu.
Tu se javljaju fundamentalna pitanja poput: što je danas čovjek (deskriptivni aspekt) i kakvo bi trebalo biti (normativni aspekt) ljudsko biće?
Na koji način kibernetičko doba mijenja čovjeka i kakav će biti njegov suživot sa robotima?
Uvesti studente u rasprave o bitnim filozofsko-antropološkim i ontološkim određenjima čovjeka i društva.
Poseban naglasak stavit će se na buduće vizije stvaranja poslijeljudskoga te promišljanje stvaranja nove znanstveno-tehničke zbilje umjetne inteligencije pri čemu se nameću pitanja etičkoga položaja tih inteligencija u njihovu odnosu prema čovjeku, odnosno čovjekova odnosa prema njima.
Otvoriti osnovne dileme tehnološkoga napretka kroz filozofsko i bioetičko kritičko vrjednovanje usmjereno na izradu novih etika poslije-čovjeka: kiborgoetiku kao bitnoga filozofskoga i bioetičko-medicinskog-tehničkoga promišljanja suštine poboljšanja čovjeka te robotoetiku kao bitnoga promišljanje nastanka čovjekovih novih mehaničkih dvojnika - robota kao zamjena prirodnom čovjeku.
Na taj se način studente želi potaknuti na primjenu etičkih načela kako bi se izborili za osobno i društveno određivanje granica tehnoloških dostignuća i njihove primjene u suvremenom društvu.

Akademska postignuća na razini programa kojima predmet pridonosi:
sposobnost razumijevanja i interpretacija načina nastanka, značenje i primjena pojedinih teorija
sposobnost razumijevanja i interpretacija osnovnih pojmova kulturne antropologije
vještine kritičkoga promišljanja međunarodnih procesa i procesa globalizacije
poznavanje i razumijevanje područja aktualnih oblika društvenoga djelovanja kao i načina funkcioniranja različitih oblika društvenosti; gospodarskih, kulturnih i političkih društvenih procesa, prevladavajućih društvenih vrijednosti
upoznavanje s planiranjem, organiziranjem i provođenjem istraživanja
vještine pisanoga i usmenoga izvještavanja te javnoga prezentiranja sadržaja
upoznavanje i osposobljavanje za samostalni računalni rad pri pisanju i obradi tekstova, radu s bazama podataka
sposobnost učinkovitoga, samostalnoga i timskoga djelovanja
sposobnost učinkovitoga korištenja raznih metoda komuniciranja s društvom u cjelini
sposobnost etičkoga razumijevanja i provođenje profesionalne etike

Očekivana akademska postignuća na razini predmeta:
Opisati fenomene kiborgizacije, robotizacije, transhumanizma i umjetne inteligencije
Vrjednovati fenomene kiborgizacije, robotizacije, transhumanizma i umjetne inteligencije
Povezati pojmove iz tehnike, kiborgoetike i robotoetike s naglaskom na utjecaj suvremenih tehnologija na čovjeka i društvo
Definirati etička načela u primjeni umjetne inteligencije u suvremenom društvu te njegov utjecaj na čovjeka i društvo.
Primijeniti kiborgoetička načela pri definiranju granica između liječenja i poboljšanja.
Kritički se osvrnuti na pitanja primjene umjetne inteligencije i poboljšanja čovjeka
Procijeniti ključne političke izazove za donošenje odluka, razvoja i korištenja umjetne inteligencije i robotike u društvu

Opis sadržaja predmeta:
1. Uvodno predavanje - upoznavanje sa silabom, ciljevima kolegija, načinom rada na predavanjima i seminarima te pravilima vrjednovanja rada studenata.
2. Uvod u paradigmatske promjene u tehnici - sintezologijski pogled na povezanost filozofije, tehnike i medicine te definiranje osnovni pojmova iz tehnike za razumijevanje digitalno-robotskoga doba.
3. Vrjednovanje konvergentnih tehnologija u stvaranju novih obilježja čovjeka u suvremenom dobu - pojam NBIC, kiborg (Kline & Clynes, Haraway), pojam kibernetike (Wiener), razvoj kiborgizacije, umjetne inteligencije i dr.
4. Postavke transhumanističke antropologije - teorijski okvir i tehnike poboljšanja ljudskih bića, nanotehnika, kognitivna znanost, genetika (Harris, Savulescu, Moravec, Kurzweil, Fukuyama)
5. Kiborgizacija i poslije-ljudsko stanje - postupci i ciljevi kiborgizacije , evolucionističko-eugenička težnja poboljšanju čovjeka
6. Tijelo kao kibernetički sustav - platonsko-kartezijanski dualizam, duša u doba konvergentnih tehnologija, mogućnosti i dileme (organi za izmjenu informacija, organi za izmjenu tvari i energije i dr.):
7. Kiborgizacija zbiljskih društvenih odnosa u doba znanstvenoga humanizma - društvo kao kibernetički organizam
8. Etička pitanja unaprjeđenja tijela u športu i umjetnosti - proteze kao pomagala u športu - moralno ne/opravdano (slučaj Pistorius); tijelo s usađenim tehničkim dodatcima - tijelo kao softver i sučelje, računalno interaktivni performansi, poslijeljudsko i (re)produkcija čovjeka u računalu; kiborgizacija u glazbi - vrijeme tehnokulture i simulirane stvarnosti
9. Etički prijepor transhumanista i biokonzervativaca - zastupanje i protivljenje uporabi biotehnike za poboljšanje čovjeka
10. Kiborgoetičke dileme i načela poboljšanja ljudskih bića (Habermas, Kant, Plessner)
11. Rezolucija o granicama poboljšanja ljudskih bića i povijesne zbilje - postavljanje etičke i pravne odgovornosti kiborgiziranja sveukupne zbilje
12. Roboti u povijesnoj zbilji znanstvenoga humanizma - prema mehaničkoj besmrtnosti svjesnih ljudskih kopija, vrste druželjubivih robota
13. Etičke dileme primjene umjetne inteligencije i mogućnost razvoja superinteligencije - potencijal i opasnosti umjetne inteligencije u istraživanjima i stvarnom okruženju
14. Robotoetika - izrada robotoetičkoga okvira tj. regulacija primjene umjetne inteligencije u suvremenom društvu, zakoni robotike (I. Asimov), definiranje problema autonomnosti, privatnosti, povjerenja i odgovornosti (npr. tko ili što će se smatrati odgovornim kada i ako autonomni sustav pokvari ili našteti ljudima?)
15. Zaključna razmatranja - vrjednovanje postignuća na predmetu.
Literatura:
1. semestar Ne predaje se
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija

2. semestar
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija

3. semestar Ne predaje se
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija

4. semestar
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija

5. semestar Ne predaje se
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija

6. semestar
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
SOC (1770) - Izborni kolegiji (2.) - Redovni studij - Sociologija
Termini konzultacija:
Objavljeno: 8. 6. 2022. u 19:58
Ivana Greguric

Poštovane kolegice i kolege,

u prilogu su rezultati kolokvija.

Srdačno,

doc.dr. sc. Ivana Greguric

Brigita

Balaško 

Top of Form

Bottom of Form

Luka

Bilić                -       5

 

Brigita

 Balaško -               5      

 

Ana

Bogeljić  -               5

 

Asja

Bužimkić  -             5

 

Filip

Dobranić -              5

 

Franciska

Dolinar  -               5

 

Ana

Drvenkar        -                                            5

 

Dora

Đigaš -                    5

 

Nera

Fabijanić  -              5

 

Toni

Gluščić -                  5

 

Matija

Komerički 

 

Martina

Kordić  -                  5

 

Ema Klara

Krznar -                   5

 

Grgur

Lesar  -                    5

Top of Form

Bottom of Form

 

Domin

Matoš  -                   5

 

Indi

Matošević -              5

 

Estera

Opačak    -               5

 

Nina

Roškar 

 

Filip

Rudan  -                   5

 

Petra

Selnik  -                    5

 

Anja

Srša  -                       5

 

Iva

Šarić  -                      5

 

Dora

Štetner -                   5

 

Petra

Švec  -                      5

 

Rajna

Tunković  -                5

 

Kristina 

Višić  -                       5

 

Mirna

Vuletić    -                  5

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2023. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS