Nadovezujući se na zagrebačko predstavljanje iz lipnja, u četvrtak, 6. listopada 2022. godine održano je i trogirsko predstavljanje knjige Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) / Zapisnici i odluke vijećâ grada Trogira (13. – 15. stoljeće) autora i priređivača doc. dr. sc. Tomislava Popića i dr. sc. Ante Bećira koja je objavljena u izdanju Hrvatskoga instituta za povijest. Predstavljanje je održano u trogirskoj gradskoj vijećnici, tj. srednjovjekovnoj komunalnoj palači gdje su se još od njezine izgradnje početkom sedamdesetih godina 13. stoljeća pa sve do propasti Mletačke Republike održavala zasjedanja trogirskoga Velikoga vijeća. Ravnateljica Muzeja grada Trogira, dr. sc. Fani Celio Cega, i ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest, dr. sc. Gordan Ravančić, prigodno su pozdravili okupljene u ime organizatora i izdavača te ukratko ukazali na važnost ove knjige pohvalivši trud koji su autori u nju uložili. Knjigu su potom predstavili prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin, prof. dr. sc. Mladen Ančić te akademkinja Nella Lonza, odnosno sami autori i priređivači.

Prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin knjigu je razmatrala unutar postojećih okvira historiografske produkcije o Trogiru, odnosno smjestila je njezin doprinos u širi povijesni kontekst kasnosrednjovjekovnoga Trogira. Naglasila je kako predstavljena knjiga upotpunjuje dosadašnji fond znanja o kasnosrednjovjekovnom Trogiru, što posebice vrijedi za pitanje razumijevanja procesa oblikovanja političke zajednice.

Prof. dr. sc. Mladen Ančić prije svega je istaknuo kako je ovom knjigom po prvi puta uistinu valorizirana bogata pisana ostavština Ivana Lučića, koja do dana današnjega nažalost nije objavljena. Međutim, Lučićeva ostavština nudi pregršt istraživačkih mogućnosti za povijest Trogira i uopće za povijest hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku. Upravo su napori autora i priređivača doveli do ponovnoga "otkrića" Lučićeve ostavštine. Smatra kako je upravo Trogir najzanimljiviji srednjovjekovni grad na istočnoj obali Jadrana s obzirom na to da je i fizički očuvan u približnom srednjovjekovnom izgledu, odnosno zbog činjenice da sačuvani izvorni materijal omogućava analize koje nisu moguće za druge gradove.

Akademkinja Nella Lonza razmatrala je zapisnike i odluke vijećâ kao distinktivan tip izvora i ukazala na njihovu važnost, dotičući se odnosa između norme i prakse, koji se jako dobro može pratiti upravo na primjeru kasnosrednjovjekovnoga Trogira. Naime, iz uvodne studije je vidljivo da je proces oblikovanja normativnoga poretka bio prepun društvenih konflikata, koji su izravno utjecali na konačan sadržaj i formu političkoga poretka.

Doc. dr. sc. Tomislav Popić stavio je naglasak na nekoliko pojedinosti u pozadini nastanka knjige te razliku između pisanoga materijala koji je izvorno postojao i onoga što je do danas sačuvano. U tom kontekstu kazao je kako je velika većina zapisnika srednjovjekovnih trogirskih vijeća, koja je bila poznata još Ivanu Lučiću u 17. stoljeću, danas izgubljena. Kao ilustrativan primjer naveo je stanje za 14. stoljeće – iz trogirskoga trecenta danas je poznato svega osamdesetak dokumenata koji su nastali kao izravan rezultat djelatnosti trogirskih vijeća, dočim je količina propaloga materijala tolika da bi se u protivnom dalo ukoričiti desetak svezaka.

Dr. sc. Ante Bećir u svojem se obraćanju fokusirao na pitanje unutarnjih političkih sukoba u Trogiru i njihovu krucijalnu ulogu u oblikovanju političkoga poretka, što je ujedno i tema njegova doktorata pod nazivom Plemstvo kasnosrednjovjekovnoga Trogira: politička zajednica, frakcije i dinamika konflikta, koji je nedavno obranio na Hrvatskom katoličkom sveučilištu pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Majnarića.

Više o knjizi možete saznati na ovoj poveznici.