O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 10. 7. 2019. u 21:25
Administrator

 

Senat Sveučilišta u Zagrebu na 12. sjednici u 350. akademskoj godini pod točkom 1.2. dnevnoga reda u utorak 9. srpnja 2019. u 12.21 jednoglasno je, aklamacijom, izabrao prof. dr. sc. Miju Koradu, nastavnika Hrvatskih studija u miru, professorom emeritusom Sveučilišta u Zagrebu. Odluku o tom Senat je donio prihvativši Izvješće stručnoga povjerenstva u sastavu: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, akademik Nikša Stančić i prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, koje je na samoj sjednici Senata dodatno obrazložio prof. Ćosić. Stručno povjerenstvo i Senat Sveučilišta u Zagrebu zaključili su da je Mijo Korade dao znatan prinos hrvatskoj historiografiji i razvoju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Profesor Korade je, nakon Alojza Jembriha, koji je to postao lani, drugi po redu nastavnik Hrvatskih studija koji je dobio to počasno znanstveno-nastavno zvanje. Riječ je o zvanju koje se dodjeljuje umirovljenomu redovitomu profesoru u trajnom zvanju, zaslužnu za razvitak i napredak Sveučilišta, koji se svojim znanstvenim radom posebno istaknuo i ima međunarodni i domaći znanstveni, stručni i pedagoški prinos, bogatu publicističku djelatnost i bogato iskustvo u organiziranju znanstvenih i strukovnih skupova. Professor emeritus ima savjetodavnu ulogu na sveučilištu i sastavnici na kojoj je radio do umirovljenja, ima pravo sudjelovati u znanstvenoistraživačkom radu na sveučilištu, može sudjelovati u izvođenju nastave na sveučilišnim poslijediplomskim studijima te biti članom povjerenstava u postupcima izbora u znanstveno-nastavna zvanja te u postupcima stjecanje doktorata znanosti i drugih poslijediplomskih akademskih stupnjeva.

Professor emeritus Mijo Korade rođen je u  četvrtak 11. rujna 1947. u Delkovcu (Mače, Hrvatsko zagorje), od otca Lacka i majke Ana rođene Žvigač, kao najmlađi od četvero sinova u toj obitelji. Nakon završene gimnazije studirao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu te diplomirao filozofiju (1971.) i teologiju (1975.). Živio je u: Delkovcu (1947.–1962.), u Zagrebu (1962.–1975., 1989.–1991. i od 1993. do danas), u Osijeku (1975.–1977.), u Rimu (1977.–1989.) i u Beču (1991.–1992.). Djelovao je kao vjeroučitelj u Osijeku (1975.–1977.). Na Facoltà di storia ecclesiastica Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu magistrirao je (1980.) i doktorirao (1988.) s temom “La ‘Missione illirico-dalmata’ dei gesuiti (1852–1900) – Svolgimento, metodo e risultati”. Predavao je povijest u nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1980.–1982.), na Filozofsko-teološkom institutu D.I. u Zagrebu (1980.–1981., 1988.–1991.). Na Istituto storico della Compagnia di Gesù u Rimu (1981.–1984.) kao urednik i autor za balkanske zemlje u izradi enciklopedijskoga djela „Diccionario de Historia de la Compañia de Jésus“ (4 sveska, Roma – Madrid, 2001.). Suosnivač je i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču (1990.–1991.). Bio je glavnim urednikom znanstvenih časopisa Vrela i prinosi, Gazophylacium i Tkalčić.

Od 1996. do 2007. radio je na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu; od 1996. kao voditelj projekta „Hrvatska latinistička historiografija“, od 2002. kao voditelj projekta „Historiografija hrvatskoga redovništva u XVII. i XVIII. stoljeću”, od 2005. kao voditelj projekta „Civilna Hrvatska ranoga novovjekovlja – politički, društveni i kulturni aspekti“.

Od 1997. predaje kao profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, držeći kolegij „Hrvatska latinistička historiografija“, a od 2003. profesor više drugih kolegija, od kojih je većinu osmislio i uveo: od 1999. na studiju povijesti Hrvatskih studija držao je kolegij Hrvatska latinistička historiografija; od 2001. na studiju hrvatske kulture (kroatologije) kolegij Povijest kršćanstva u Hrvata; od 2005. na Povijesti kolegije: Hrvatske kronike, Hrvatski putnici i putopisci od 16.-19 st., Istraživanje u hrvatskoj historiografiji 19. st., Odnos Crkve i države, Poruka mira Marka Antonija de Dominisa i Razvoj vjerske kulture u Hrvata u 19. st.; od 2007. Povijest školstva u Hrvata do 19. st.; od 2009. na studiju povijesti kolegije: Hrvatski pedagozi – prosvjetiteljstvo i Povijest redovništva; od 2010. na studiju kroatologije i kolegij Vjerske sastavnice hrvatske kulture; od 2012. na Povijesti: Ideološki sukobi u Hrvatskoj 19. stoljeća; od 2014. Velikani duha i pera, Kulturno-povijesna baština pavlina u Hrvatskoj; od 2015. Isusovci, misije, mitovi i povijest.

Od 2007. do 2017. bio je zaposlen na Hrvatskim studijima. Od 2005. predaje na doktorskom studiju povijesti. Vodio je preddiplomski, diplomski i doktorski studij povijest na Hrvatskim studijima 2009.–2013. i 2017. Bio je mentorom na deset doktorskih radova.

Profesor Korade ima priznati međunarodni i domaći znanstveni prinos jer je istražio više tema i osvijetlio razne neistražene vidove hrvatske povijesti: istraživao je hrvatsku skupinu prekooceanskih misionara i istraživača XVII. i XVIII. st. te prvi osvijetlio dotad posve nepoznate istraživači Južne Amerike; prvi je istraživao filozofsku i prirodnoznanstvenu djelatnost skupine hrvatskih profesora na inozemnim učilištima u XVIII. st.; istražio i osvijetlio razne nepoznate ili malo poznate vidove i likove u kulturno-znanstveno-vjerskim vezama Hrvata s drugim europskim zemljama (XVI.-XIX. st.); objavio više radova o neistraženom obliku vjerske djelatnosti u hrvatskim krajevima druge polovice XIX. st.; objavio više priloga o povijesti starije hrvatske kajkavske književnosti i općenito o vjersko-prosvjetnoj i kulturnoj povijesti sjeverozapadne Hrvatske XVIII. i XIX. st.; raznim radovima i izdanjima pridonio istraživanju povijesti isusovaca u Hrvata; objavio deset autorskih znanstvenih knjiga, 28 poglavlja u znanstvenim knjigama i više od stotinu znanstvenih rada u časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.

Prijedlog za njegov izbor dalo je Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija 30. siječnja 2019.
 

Fotografija: Zdenko Balog
Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS