Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


18/12/2025

"Putevima povjesničara": dr. sc. Filip Novosel o studiranju na Hrvatskim studijima, znanstvenom oblikovanju, radu i izazovima zanata 

U utorak, 16.12., u prostoru Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija gostujuće predavanje održao je dr. sc. Filip Novosel, bivši student Fakulteta hrvatskih studija (Hrvatskih studija), danas zaposlen u Hrvatskom institutu za povijest. Riječ je o novom ciklusu gostujućih predavanja i razgovora u organizaciji Društva studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius".

Kroz vlastita iskustva studiranja povijesti, rada u ulozi predsjednika društva studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius", zapošljavanja nakon studija te odlaska u inozemstvo, podijelio je iskrene i vrijedne savjete studentima i budućim povjesničarima. Posebno je istaknuo važnost povezivanja s kolegama iz struke, upornosti u radu te korištenja prilika za sudjelovanje u inozemnim projektima i stručnim skupovima tijekom studija i kasnije u karijeri.

Razgovor je bio inspirativan i pružio je realan uvid u izazove povjesničarske struke, načine kako se s njima nositi, ali i brojne prednosti povjesničarskog zanata. Na kraju je dr. sc. Novosel odgovarao na pitanja studenata, a događaj je organiziran u okviru izbornog kolegija na Odsjeku za povijest "Zanata povjesničara".

Zahvaljujemo gostu na sudjelovanju i veselimo se sljedećim predavanjima u ciklusu „Putevima povjesničara“!

Fotografije i tekst: Barbara Štimac

Filip Novosel diplomirao je 2010. dvopredmetni dodiplomski studij povijesti i kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, u akademskoj godini 2011./2012. na Central European University u Budimpešti stekao je titulu Master of Arts in Central European History, a 2019. doktorirao je na Poslijediplomskom doktorskom studiju ranog novog vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskom institutu za povijest zaposlen je od 2013. kao asistent i viši asistent, a od 2023. radi na mjestu znanstvenoga suradnika. Sudjelovao je na više znanstvenih projekata s potporom Republike Hrvatske. Svoj je znanstveni interes usmjerio na društvenu, urbanu i vojnu povijest ranoga novog vijeka, prvenstveno na prostoru istočnoga Jadrana, s istraživačkim fokusom na izvornu građu pohranjenu najprije u Državnom arhivu u Zadru i Archivio di Stato di Venezia. Njegov je dosadašnji rad rezultirao objavljivanjem tridesetak znanstvenih i stručnih radova u raznim domaćim i stranim serijskim publikacijama, zbornicima radova i knjigama, priređivanjem zbirki gradiva u ediciji Monumenta spectiantia historiam Slavorum Meridionalium Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i uredničkim angažmanom u knjigama te u časopisu Historijski zbornik. Objavio je 2024. godine monografiju Život dalmatinskoga grada u 17. stoljeću: društvo i svakodnevica Zadra u pozadini vojnih zbivanja za vrijeme Kandijskoga rata (1645. - 1669.). Sudjelovao je na petnaestak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a povremeno održava javna izlaganja i predavanja na fakultetima i drugim kulturnim i znanstvenim institucijama. Voditelj je projekta Aktiv srednjoškolskih nastavnika povijesti Grada Zagreba u suradnji Hrvatskoga instituta za povijest i Agencije za odgoj i obrazovanje te tajnik Istraživačke grupe za proučavanje 18. stoljeća u hrvatskim zemljama (IGOS). U svrhu popularizacije znanosti sudjelovao je u radijskim i televizijskim emisijama. Njegov je rad 2018. nagrađen Državnom nagradom za znanost za znanstvene novake iz područja humanističkih znanosti, a 2025. godine dobio je nagradu „Tadija Smičiklas“ za objavljivanje arhivskog gradiva s dr. sc. Lovorkom Čoralić.   

 

Popis obavijesti