U sklopu kolegija „Zavičajna povijest“ pod vodstvom asistenta Alena Moslavca, studentice i studenti Odsjeka za povijest prisustvovali su terenskoj nastavi, u petak 31. listopada,  koja se održala u Etnografskom muzeju. Kroz stalni postav muzeja, uz stručno vodstvo više kustosice pedagoginje, Silvije Vrsalović, studenti su imali priliku naučiti sve o narodnoj nošnji iz Hrvatske s kraja 19. i iz prve polovice 20. stoljeća koja vjerno reflektira simboličke vrijednosti društva toga vremena. Nošnja je studentima komunicirala regionalne razlike Republike Hrvatske, društvene, dobne, rodne, ekonomske i dr. Spomenuti postav uključuje zbirke od čipkarstva, prostirki i prekrivača pa do narodnih nošnji svih dijelova Hrvatske, glazbala te predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja.

Studenti su naučili kako tradicijska kultura odražava način života ljudi u prošlosti i njihov odnos prema prirodi i zajednici. Kroz izložene narodne nošnje, alate, namještaj i obredne predmete upoznali su različite regije Hrvatske i njihove posebnosti. Saznali su kako su se običaji, vjerovanja i rukotvorine prenosili s generacije na generaciju te kako se oni čuvaju kao dio nematerijalne baštine. Na taj su način razvili razumijevanje vrijednosti kulturne baštine i njezine važnosti u suvremenom društvu.

Za studente je ovo bilo vrlo vrijedno iskustvo s obzirom na to da su mogli naučiti kako su ljudi u njihovu zavičaju živjeli u prošlosti — kako su se odijevali, čime su se bavili, u što su vjerovali i kako su se običaji mijenjali kroz vrijeme. Takvo znanje povezuje povijest svakodnevice s lokalnim identitetom i tradicijom. Kroz predmete i priče iz muzeja lakše se uočava kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti,  stoga studenti prepoznaju tragove tradicije u današnjem životu svojega kraja. Etnografski muzej time pomaže razvijati osjećaj pripadnosti, poštovanja prema baštini i svijest o važnosti njezina očuvanja. U kontekstu zavičajne povijesti, to znači da se povijest ne uči samo kroz velike događaje, nego i kroz život običnih ljudi — njihov rad, vrijednosti i kulturu.

Također su studenti imali jedinstvenu priliku, uz stalni postav, pogledati još dvije privremene izložbe – „Putnici“, autorice Marije Živković, koja prati putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti te propitkuje okolnosti u kojima je nastala Zbirka izvaneuropskih kultura te izložbu „Sa zida na zid – od vezenih do virtualno dijeljenih vrijednosti”, autorice Gordane Viljetić, koja predstavlja kolekciju zidnjaka unutar Zbirke platnenog posoblja Etnografskog muzeja, njihovo podrijetlo i rasprostranjenost, načine izrade, tematske i, prije svega, bogate značenjske odrednice sa željom da ovaj tradicijski predmet posluži kao polaznica u sagledavanju aktualne svakodnevice u kontekstu digitalne kulture.