Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


17/07/2025

Dr. sc. Marko Marina s Odsjeka za povijest sudjelovao na Međunarodnom medieveističkom kongresu u Leedsu

Nastavnik s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija, dr. sc. Marko Marina sudjelovao je na Međunarodnom medievističkom kongresu u Leedsu gdje je, u sklopu sesije „The Transformations Of Monasticism In Afro-Eurasia, IV: Theory And Practice Of Asceticism“ („Transformacija monasticizma u Afro-Euroaziji, IV: Teorija i praksa asketizma“) održao izlaganje na temu „Negotiating Asceticism: The Construction of Acceptable and Unacceptable Monastic Practices in Late Antiquity and the Early Middle Ages“ („Konstruiranje prihvatljivih i neprihvatljivih monaških praksi u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku“).

Tijekom izlaganja Dr. Marina je predstavio svoja istraživanja o retoričkim strategijama kojima se u hagiografskim i normativnim tekstovima kasne antike oblikuju i ograničavaju oblici monaškog asketizma. Poseban fokus je stavljen na interpretativne slojeve u najstarijem sačuvanom grčkom životopisu sv. Pahomija i na proces konstrukcije njegova autoriteta unutar aleksandrijske teološke tradicije kasnog 4. stoljeća. Nakon izlaganja dr. Marinu je kontaktirao urednik izdavačke kuće Palgrave Macmillan te su uspostavljeni prvi koraci prema suradnji koja bi trebala rezultirati objavljivanjem proširene i revidirane verzije njegove doktorske disertacije na engleskom jeziku u sklopu serije The New Late Antiquity.

 

Popis obavijesti