HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


14/05/2025

Obilježena „1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva“ na Fakultetu hrvatskih studija

U utorak, 13. svibnja 2025. godine, u Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija s početkom u 14.30 sati održano je obilježavanje „1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“. Znanstveno-popularni program organizirao je Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Odsjekom za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Društvom studenata povijesti „Ivan Lučić - Lucius“.

Koordinator za organizaciju bio je asistent na Odsjeku za povijest, Alen Moslavac. Na samome početku prisutnima su se prigodnim riječima obratili o. d. dekana Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević, predstojnica Znanstvenog zavoda, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić i predsjednica Društva studenata povijesti „Ivan Lučić - Lucius“, Mirta Kostov. Istaknuta je važnost ovakve manifestacije koja služi ne samo akademskoj edukaciji, nego i njegovanju povijesne svijesti i identiteta, ali i popularizaciji srednjovjekovnih tema među studentima.

Prvo pozvano predavanje održao je prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta na temu "Geostrateški položaj Tomislavove Hrvatske". Posebna je pozornost u predavanju posvećena Porfirogenetovu djelu De Administrando Imperio, u kojemu se spominje snaga Tomislavove vojske (60.000 konjanika i 100.000 pješaka), te promišljanjima hrvatske historiografije, starije i mlađe, o realnosti takvih podataka.

Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja u raspravi. Uslijedilo je predavanje istaknute hrvatske povjesničarke, prof. emer. dr. sc. dr. h. c. Mirjane Matijević Sokol naslovljeno "Papinska pisma, zaključci splitskih crkvenih sabora 925.-928. i pitanje njihove vjerodostojnosti". Tema je obuhvatila jedno od najkompleksnijih pitanja rane hrvatske crkvene i političke povijesti. Analitički pristup uključivao je strogu filološku i paleografsku analizu, ali i kontekstualizaciju tih izvora u širem okruženju.

 

Nakon pozvanih predavanja, uslijedila je stanka, a zatim i pub kviz na teme iz hrvatske prošlosti. Natjecatelji su pokazali zavidno znanje, a najbolji među njima nagrađeni su prigodnim poklon paketima.

Ovaj program obilježavanja podsjetio je na bogatstvo hrvatske povijesti, ali i na odgovornost sadašnjih i budućih naraštaja povjesničara da ju kritički proučavaju i prenose te je uzoran primjer kako akademske institucije mogu i trebaju voditi dijalog o ključnim povijesnim temama na način koji je i stručan i pristupačan. U vremenu koje zahtijeva čvrste temelje znanja i povijesne samosvijesti, ovakvi programi postaju ne samo poželjni, već nužni.

 

Popis obavijesti