O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 4. 7. 2022. u 22:23
Lidija Bogović

Osim sudionika s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo te Odsjeka za sociologiju, u radu Petoga hrvatskoga iseljeničkoga kongresa, koji je od 30. lipnja do 2. srpnja održan u Mostaru, s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu također su aktivno sudjelovale i dvije nastavnice s Odsjeka za kroatologiju – pročelnica Odsjeka prof. dr. sc. Sanja Vulić i asistentica Lidija Bogović. Profesorica i asistentica održale su izlaganje u sekciji naslovljenoj Sveučilišna nastava, studenti i hrvatska dijaspora. Izlaganje se u potpunosti odnosilo na nastavnu djelatnost na Fakultetu hrvatskih studija. Bilo je riječi o terenskim nastavama koje su se, u okviru dvaju predmeta, Jezik Hrvata u dijaspori i Hrvatska dijalektologija, odvijale u Austriji, Mađarskoj, Vojvodini, Rumunjskoj i Sloveniji te o aktivnostima na projektu Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori: Govorile su o trima sklopljenim sporazumima o trajnoj suradnji sa školama u Keresturu, Šeljinu i Pečuhu u Mađarskoj, o ustanovljenju novoga izbornoga predmeta Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, na kojem su studenti do sada držali svoju nastavničku praksu u Austriji, Njemačkoj i Vojodini te više puta u Mađarskoj, a posebno o Ljetnoj školi hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz dijaspore koja je do sada održana pet puta, a sudionici su bili iz osam različitih zemalja s dvaju kontinenata.

Profesorica Vulić bila je moderatorica te sekcije te sumoderatorica sekcije Jezik – identitet – komunikacija.

Sudionici Kongresa s Fakulteta hrvatskih studija aktivno su i sa zanimanjem pratili izlaganja u različitim sekcijama tijekom trajanja Kongresa, uključujući i sekciju Povezivanje dijaspore i domovine kroz sport, u radu koje je istaknutu ulogu imao bivši hrvatski nogometni reprezentativac Josip (Joe) Šimunić, rođen i odrastao u Australiji.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2023. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS