PristupačnostStudij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Nova knjiga prof. emerit. dr. sc. Alojza Jembriha „Adam Zrinski posljednji odvjetak svoga roda” predstavljena je 12. studenoga 2026. u dvorani Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu.
Uvodne riječi uputili su Pavo Barišić, prof. emerit. dr. sc., predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, te Dario Vučenović, izv. prof. dr. sc., dekan Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. O knjizi su govorili Stjepan Bezjak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ozalj, Petar Ušković Croata, dr. sc., urednik, Vlatko Smiljanić, doc. dr. sc., prodekan Fakulteta hrvatskih studija, i autor Alojz Jembrih, prof. emerit. dr. sc. Predstavljanje je moderirala Doris Šimundić, potpredsjednica Mladeži Hrvatske paneuropske unije.
Bezjak je istaknuo da Jembrihove knjige potiču na daljnje istraživanje. „Svaka profesorova knjiga je jedan veliki poticaj da se razmišlja što se još o tim ljudima, pa i o Adamu Zrinskom kasnije, može saznati i proučiti”, rekao je. Posebno ga zanima Adamova rasprava o skrbništvu, čija preciznost otvara i pitanja o tome kako su se nekad, a kako danas, razumjeli tutorstvo i briga za druge.
Urednik Ušković Croata prisjetio se kako mu je Jembrih prije dvije godine pokazao tekst Adamove rasprave. Zainteresirali su ga i to što ju je napisao mladić u ranoj dobi i njezina složenost: tekst je na latinskom jeziku te sadrži brojne poveznice s antičkom književnošću i pravnom strukom. Ušković Croata naglasio je da Jembrihovo izdanje prvi put donosi raspravu u prijevodu na hrvatski jezik, više od 347 godina nakon što je bila obranjena i tiskana u Beču. „U ovom vremenu geopolitičkih turbulencija ima jako zanimljivih formulara gdje Adam govori o tiranima i kako prepoznati tiranina i kako tiranin ne bi smio prema svojim podanicima”, kazao je Ušković Croata. Istaknuo je i da je rasprava važna za proučavanje obiteljskoga i građanskoga prava 17. stoljeća, ali i zbog didaktičkih i pedagoških tema.
Smiljanić je knjigu smjestio u širi povijesni kontekst. Predstavljanje se održalo u tjednu obilježavanja 358. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu, u čijoj su povijesti važnu ulogu imali Isusovački kolegij te osobe i obitelji obrađene u knjizi. Zrinske je opisao kao obitelj koja je promicala paneuropske ideje ranoga novog vijeka, razdoblja čije kulturno nasljeđe još treba istraživati.
Jembrih je objasnio da se Adamu Zrinskom posvetio jer, unatoč nizu članaka i rasprava, ne postoji sveobuhvatna monografija o obitelji Zrinski. Na istraživanje ga je dodatno potaknula tvrdnja da je Adam bio njemački aristokrat otuđen od svojih korijena. „Doista, ova knjiga je na tom tragu u tome u tekstu i rađena i napisana”, rekao je, govoreći o svojem oslanjanju na povijesne izvore. Dodao je da je Adam bio ukorijenjen u baštinu svojih predaka i zemlju iz koje su potekli. O smislu znanstvenoga rada Jembrih je rekao: „Mi svojim radom doprinosimo struci kojom se bavimo da znanost u toj struci živi. To je smisao svih nas koji se trsimo i dajemo plodove našoj mladoj generaciji.”
Barišić je knjigu povezao s europskom baštinom i poslanjem Paneuropske unije. Istaknuo je da Jembrih donosi nova saznanja o posljednjem odvjetku obitelji Zrinski te da je knjiga svjedočanstvo o ukorijenjenosti hrvatske baštine u europska politička i kulturna zbivanja. Podsjetio je i na stotu obljetnicu Paneuropske unije, obilježenu početkom listopada na kongresu u Beču i u Vijeću Europe u Strasbourgu, a krajem mjeseca međunarodnom konferencijom u Zagrebu i Karlovcu. U Karlovcu je Njemačka paneuropska unija dodijelila svoje najviše odličje premijeru Andreju Plenkoviću, dugogodišnjem članu predsjedništva Paneuropske unije. Govoreći o aktualnim izazovima, Barišić je naglasio važnost slobode, demokracije, vladavine prava i zajedničkoga djelovanja. „Paneuropski odgovor na sadašnju eroziju međunarodnoga pravnog poretka je Europa koja može samostalno odlučivati, zajednički djelovati i učinkovito štititi svoje vrijednosti”, rekao je.
Dekan Vučenović pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo predstavljanjem nove knjige Jembriha, emeritusa Fakulteta hrvatskih studija. Istaknuo je njegovu produktivnost i doprinos proučavanju hrvatske povijesti, rekavši da je riječ o autoru koji je „i dan-danas i dalje produktivan i ponosan autor, pogotovo za ovaj naš dio hrvatske povijesti”.
