PristupačnostStudij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U subotu, 24. listopada 2026. godine, u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” u Križevcima održat će se sedmi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća”, ove godine posvećen temi „Biblija u hrvatskoj baštini: književna, kulturna, iseljenička i psihosocijalna gledišta”. Skup zajednički organiziraju Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glas Koncila i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”, uz potporu Grada Križevaca.
Znanstveni skup nastavlja višegodišnju tradiciju interdisciplinarnoga istraživanja hrvatske književnosti kršćanskoga nadahnuća, započetu 2014. godine. Njegov je temeljni cilj poticanje sustavnoga znanstvenog proučavanja književnih, kulturnih i duhovnih sastavnica hrvatske baštine koje su, unatoč svojoj povijesnoj i kulturnoj važnosti, nerijetko bile nedovoljno zastupljene u znanstvenim istraživanjima i sveučilišnoj nastavi. Ovogodišnji skup osobito će istaknuti utjecaj biblijskih tekstova, motiva i tradicija na oblikovanje hrvatskoga književnog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
Program skupa započinje u 9 sati svečanim otvorenjem i pozdravnim riječima organizatora, nakon čega će uslijediti pozvano predavanje prof. emer. dr. sc. Stipe Botice pod naslovom „Biblija i hrvatska usmena književnost”. Tijekom četiriju znanstvenih sesija istraživači s hrvatskih znanstvenih i sveučilišnih ustanova predstavit će rezultate svojih istraživanja o biblijskim utjecajima u hrvatskoj književnosti, religioznome pjesništvu, glagoljaškoj tradiciji, povijesnim izvorima, tradicijskoj kulturi i glazbenoj baštini.
Skup će se održati od 9 do 17 sati u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković” (Trg sv. Florijana 14, Križevci).
Organizatori pozivaju sve zainteresirane znanstvenike, nastavnike, studente i ljubitelje hrvatske književnosti, kulture i baštine da svojim dolaskom pridonesu znanstvenomu dijalogu i daljnjemu istraživanju hrvatske književnosti kršćanskoga nadahnuća.